Na današnji dan Zagreb je postao slobodni kraljevski grad kada je 16. studenog kralj Bela IV. izdao Zlatnu bulu. Najvažniji je to dokument u povijesti Zagreba jer njime je Gradec postao slobodni kraljevski grad izuzet iz banske i županijske vlasti i izravno podvrgnut kralju.
Povlastice koje je Gradec dobio Zlatnom bulom uključivale su određenu samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja.
Pravo na sajmove i naknadu štete
Pa je tako dopušteno organiziranje Markovog sajma i to jednom godišnje u trajanju od osam dana prije i poslije blagdana sv. Marka Evanđelista 25. travnja. To je povoljno utjecalo na razvoj gradske trgovine, jer su na sajmenim danima svi trgovci, domaći i strani, bili oslobođeni plaćanja poreza. Kako bi se obeshrabrili pljačkaši, lopovi i drugi prekršitelji zakona i zaštitila imovina velikog broja trgovaca kazne za prekršaje učinjene tih dana bile su dvostruko veće nego inače.
Za gospodarski razvoj Gradeca osobito je bilo važno Zlatnom bulom stečeno pravo održavanja dnevnih i tjednih sajmova, kao i stjecanje velikoga zemljoposjeda, čija je sjeverna granica bila sljemenska kosa, zapadna potok Vrapčak, a južna rijeka Sava.
Ujedno, Zlatna bula je građanima osigurala naknadu štete ako su bili napadnuti ili opljačkani na području Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, a bili su oslobođeni plaćanja daća, odnosno cestarina i mostarina unutar Hrvatsko – ugarskih granica.
Obveza koja je išla uz potpisivanje Zlatne bule bila je vrlo teška jer se, između ostalog, trebalo izgraditi i održavati čvrste gradske zidine, davati kralju 10 potpuno naoružanih vojnika u slučaju njegova vojnog pohoda u Primorje, Korušku i Austriju.
Obaveza je bila utvrditi gradske zidine
U slučaju kraljeva posjeta Gradecu, građani su trebali osigurati objed njegove pratnje »12 volova, 1000 kruhova i 4 bačve vina«, a također su imali obvezu ugostiti hercega Slavonije (ako je član kraljevske obitelji) i bana (samo jednom tijekom njegova banovanja).
Zlatnom bulom Bela IV. oslobodio je Gradec svih spomenutih obveza na razdoblje od 5 godina. Godine 1266. Bela IV. potvrdio je građanima Gradeca odredbe Zlatne bule te ih je, zbog velikih troškova koje su imali oko utvrđivanja grada oslobodio vojne obveze i 1267. plaćanja carine zvane tridesetina (harmica).
“Ovakvi su, dakle, uvjeti i slobode građana što stanuju i naseljavaju se na gore spomenutom brdu”
U Zlatnoj buli propisano je i koje su kazne za tučnjavu, pljačku, pa čak i za opetovane počinitelje:
“U ime svetoga Trojstva i nedjeljivoga jedinstva. Amen. Bela, milošću božjom zauvijek kralj Ugarske, Dalmacije, Hrvatske, Rame, Srbije, Galicije, Vladimirije i Kumanije… Budući da se našoj volji svidjelo na brdu Griču sagraditi slobodan grad i tamo sazvati građane te dio kraljevstva utvrditi i učvrstiti radi sigurnosti granice i drugih koristi… ovom ispravom dajemo na znanje, kako sadašnjima, tako i potomcima, da smo proveli u djelo svoju nakanu, dopuštajući da na prije spomenutom brdu bude slobodan grad, da se građani slobodno naseljavaju i da imaju, drže i postojano čuvaju zemlje i posjede, uvjete i slobode koje smo doznačili i potpisali… Ovakvi su, dakle, uvjeti i slobode građana što stanuju i naseljavaju se na gore spomenutom brdu, koje su sami među sobom sastavili, a mi smo ih potvrdili: …nisu obvezni plaćati carine ni na kojem mjestu unutar kraljevskih granica… ako bilo koji građanin drugoga građanina povrijedi, izvrgne ruglu ili sramoti, pa ako mu se to dokaže, neka plati oštećenome deset penza, a za općinske troškove sto denara; ako se netko ne bi nakon trećeg ukora popravio, neka mu općina zaplijeni čitav imetak, a on kao ozloglašen neka bude sramotno istjeran iz grada. Ako netko ćušne drugoga ili ga zlobno povuče za kosu, neka pretrpi istu kaznu…”, stoji zapisano u kraljevskoj Zlatnoj buli.
