Većeslav Holjevac, jedan od najpoznatijih zagrebačkih gradonačelnika, poznat je po tome što je Savu premostio izgradnjom Mosta slobode, a mnogi smatraju da je zaslužen i za stvaranje cijelog Novog Zagreba.
Upravljao je gradom od 1952. do 1962. godine, a koliko je bio važan svjedoči činjenica da je jedini čelnik našega grada koji je dobio i vlastiti spomenik. Podignut je 1994. godine, a smješten je na aveniji koja je ime dobila prema njemu. Spomenimo i da skulptura gleda preko Mosta slobode na Novi Zagreb, za koji mnogi smatraju da ga je upravo on i stvorio.
Živio u Nazorovoj i Sigetu
Rođen je u Karlovcu na današnji dan 1917. godine, a gimnaziju je završio u Karlovcu. U Zagrebu je živio u Nazorovoj a potom se preselio u tada novoizgrađeni kvart Siget, zajedno s još tisućama novih stanovnika Novog Zagreba.
Za Holjevčeva upravljanja gradom niknulo je mnogo zgrada koji danas čine prepoznatljivu vizuru Zagreba. Prvi Zagrebački Velesajam izgrađen je još 1947. godine, no Holjevac je bio taj koji ga je izmjestio na današnju lokaciju u Novom Zagrebu.
Za njegovog mandata Zagreb se proširio preko Save: Na današnji dan rodio se Većeslav Holjevac
Medvednica je u tim godinama dobila i svoju prvu skijašku žičaru, a podignuti su danas poznati objekti poput Zimskog plivališta Mladost, Instituta Ruđer Bošković, tiskare Vjesnik te zgrade Elektrotehničkog fakulteta. Spomenimo i da je u njegovo vrijeme tramvajska pruga prvi put stigla u Držićevu i Šubićevu.
Preselio gradsku upravu
Gradsku upravu preselio je u vijećnicu u Vukovarskoj kako bi život udahnuo u područje oko današnjeg Trnja, a snažno je podupirao i izgradnju danas čuvene Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski.
Mnogi su ga smatrali vizionarom, a često bi se znalo reći da je se baš za njegova dva mandata Zagreb najviše razvijao i gradio. Njegova kći Tatjana Holjevac često je javno govorila o svom ocu, kazavši kako je bio osoba koja je radila po cijele dane te da je volio i živio za svoj grad.
Jedan od najodvažnijih: Znate li po čemu je zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac bio poseban?
Isključen iz Partije
Umro je 11. srpnja 1970. godine u 53. godini života, a za njegove zasluge posmrtno mu je 2009. dodijeljena Povelja počasnoga građanina Grada Zagreba.
Holjevac jedan je od potpisnika čuvene Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika(1967.) nakon čega je podvrgnut partijskoj istrazi te prisiljen na povlačenje iz javnog života. Dvije godine kasnije isključen je iz Partije.
