Građani Zagreba posljednjih dana primjećuju sve veću prisutnost malenih prozirnih bubica koje ulaze u njihove domove, lijepe se na rublje i padaju na tijelo. Ove male bubice, poznate kao mrežaste stjenice platane i hrastove mrežaste stjenice, postale su sastavni dio raznolikog životinjskog svijeta Zagreba.
“Primijetila sam u posljednje vrijeme sve više nekih prozirnih buba koje padaju po meni dok hodam gradom. Užasno mi je to, sva sam ih puna kad dođem doma, moram se odmah otuširati jer mi je to sve odvratno. Ne znam o čemu se radi, pomozite”, napisala nam je jedna stanovnica iz centra Zagreba.
Mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) prisutna je na području Zagreba već oko 30 godina. Ova vrsta, porijeklom iz Amerike, prvi put je otkrivena u Padovi 1964. godine, a u Zagrebu je pronađena 1970. godine. Širi se putem vozila i sada je raširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama.
Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata), gotovo nemoguća za razlikovanje golim okom od stjenice platane, registrirana je u Hrvatskoj 2013. godine. Smatra se da je donesena kamionskim transportom iz Turske nekoliko godina prije. Od tada se brzo proširila i postala značajan štetnik u šumama.
Bezopasne, ali dosadne
Iako su bezopasne za ljude jer se hrane biljnim sokovima, ove stjenice mogu biti vrlo dosadne. Stručnjaci objašnjavaju da, kada padnu na tijelo, stjenice pokušavaju “gricnuti” misleći da su na drvetu, ali brzo odustanu kada shvate da to nije njihova hrana. Važno je napomenuti da ove stjenice ne sišu ljudsku krv.
Jednostavan način za rješavanje ovih bubica je dobro protresti odjeću nakon boravka u prirodi. Mrežasta stjenica platane ima organe za bodenje i sisanje, a od njihovih uboda može ostati crvenilo. Ipak, ne hrane se krvlju već biljnim sokovima, najčešće na lišću platana, zbog čega listovi dobivaju bijele točkice i gube zelenu boju.
Zagrebačke platane već krajem srpnja i u kolovozu gube svoju funkciju ukrasnog zelenila zbog stjenica koje sišu klorofil iz listova. Iako prirodni neprijatelji poput bubamara i pauka postoje, očito nisu dovoljno učinkoviti u urbanim područjima.
Suzbijanje stjenica dopuštenim preparatima započelo je 2016. godine, ali su oba štetnika pokazala otpornost na gotovo sve preparate. Visoke platane otežavaju primjenu insekticida na vršne dijelove, a postoji i rizik od zanošenja insekticida što može ugroziti ljude i životinje.
Biološko suzbijanje
Jedina održiva metoda za trajno suzbijanje stjenica jest biološko suzbijanje. Tijekom zime više od 50 posto stjenica koje se skrivaju ispod kore drveta pojedu pauci, što može značajno smanjiti njihov broj.
Iako mrežaste stjenice platane i hrastove stjenice ne predstavljaju zdravstvenu prijetnju za ljude, njihova prisutnost može biti iznimno iritantna.
Građani se trebaju pridržavati jednostavnih mjera kao što je protresanje odjeće i surađivati s nadležnim službama kako bi se pronašla dugoročna rješenja za ovaj ekološki problem.
