U našu redakciju često nam se javljaju brojni Zagrepčani koji žele iskazati nezadovoljstvo ili pak pohvaliti neku pojavu ili trendu u gradu. Tako nam se javio i jedan zabrinuti zagrebački tata kojem je zasmetao prizor koji je primijetio dok je vodio svoju kći, koja ide u prvi razred osnovne, u školu.
Marihuana putem do škole
Ispričao je kako tim putem svako jutro, osim njega i kćerke, prolaze i brojni drugi što veći što manji osnovnoškolci i srednjoškolci. On sam, istaknuo je, ne bi ni obraćao posebno pozornost da njegovo dijete nije primijetilo instalaciju nasred ceste i pitalo ga što je to. Riječ je o tome da se na ulici, u malom udubljenju u jednoj zgradi, nalazi ogromni automat na kojem bilo tko može za kovanice eura kupiti CBD (kanabidiol) te svu pripadajuću opremu za pušenje marihuane i, također, neke sokove.
“Znam ja da ta marihuana koju oni prodaju na automatu nije droga, ali meni to svejedno nije normalno. Izgleda kao marihuana, miriši kao marihuana samo kao nije droga. Tvrdi se da je to medicinski proizvod, ali to ne znači da to treba omogućiti da kupuju djeca koja idu putem do škole. Pa kad dovoljno narastu ubace kovanicu i prije škole si kupe malo medicinske marihuane da se opuste prije nastave. To je kao ok jer to po zakonu nije droga. Kakve gluposti”, ljutito je napisao pa nastavio kako mu nije logična ni priča o tom CBD-u kao lijeku.
Centrom Zagreba se širi poznati miris: ‘Cijeli grad smrdi po travi, netko se tu dobro napušio’
“Te priče o ljekovitosti”
“I te priče o ljekovitosti su hrpa gluposti u ovom kontekstu. Pa ni lijekove ne mogu mala djeca kupiti na automatu na cesti. I kapi za nos imaju svoja pravila za upotrebu i prodaju ih stručne osobe u ljekarni. Ja ne znam tko je ovako nešto dozvolio u Hrvatskoj. Razumljivo mi je još da taj CBD prodaju tete u ljekarni ili na kioscima pa mogu ne dati manjoj djeci da kupe. Ovakav automat na kojem nasred ceste putem do škole bilo koje dijete može ubaciti pet eura i kupiti si marihuanu je totalna idiotarija”, smatra ovaj zagrebački tata.
Nastavio je i kako smatra da je, bez obzira na to što je ta CBD marihuana legalna, riječ i o promoviranju droge jer i ilegalna marihuana izgleda i konzumira se identično kao i ova koja se prodaje na automatu.
“Promicanje drogiranja”
“Pa to je najgluplja stvar koju sam čuo. To je čisto promicanje drogiranja. Izgleda isto, puši se na jednak način i samo je pitanje vremena kad će djeca kojoj je ovako dostupna ova legalna marihuana možda pomisliti idemo malo probati i ovu drugu, ilegalnu. Ne kažem da je zapaliti joint kraj svijeta, ali stvar je principa.
Da bi kupili i pušili zabranjenu marihuanu ipak moraju napraviti nešto ilegalno, kupiti ju od dilera, ima cijeli niz negativnih konotacija uz cijeli proces koji djeci jasno daje do znanja da rade nešto što ne bi smjela, što nije dobro za njih i tako dalje.
Pa ni alkohol ne smiju kupovati maloljetnici iako je društveno prihvaćena droga. Ovo s automatima je van svake pameti. Kao da putem do škole nagovarate djecu da si kupe i pravu stvar od dilera. Pa kojem kretenu je to normalno. Tako možemo djeci odmah dati i igle i žuto pa nek se i pikaju. Te automate pod hitno treba zabraniti”, zaključio je.
Sve je legalno
Inače, proizvodi od CBD-a legalni su u Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja. Proizvedeni su od industrijske konoplje bogate CBD-om, koja sadrži psihoaktivni THC samo u tragovima ili ga ne sadrži uopće. Da bi CBD proizvod bio legalan za prodaju i upotrebu, razina THC-a u ulju od konoplje i ostalim proizvodima mora biti u granicama dopuštenog, tj. manja od 0.2 % THC-a.
Možda ste primijetili da se, barem u Zagrebu, u zadnje vrijeme na kioscima, automatima i trgovinama posvuda prodaje nešto nalik marihuani. Zeleni vrhovi, izgledaju isto, ali to je CBD, a CBD nije droga.
Ljudi ga koriste kad ih boli kralježnica, kad su tjeskobni ili žele opustiti mišiće i to je posve legalno. Legalno je, ako bolujete od multiple skleroze, epilepsije ili raka, doći kod doktora i tražiti ga da vam propiše medicinsku marihuanu, koju onda možete kupiti u ljekarni.
Najveće tržište droge u Europi
S druge strane, ilegalna sestra CBD-a, ona marihuana droga s THC-om predstavlja najveće tržište droge u Europi. Na njega otpada 70 posto cijelog tržišta, a takav je odnos i u zapljeni.
“Ako gledamo vrijednost u novcu, ona je oko 12 milijardi eura. 70 posto svih zapljena su zapljene marihuane. Broj konzumenata je u odnosu na prije desetak godina porastao za nekih sto posto.
Što se tiče RH, nešto manje od 700 osoba zatražilo je pomoć zbog konzumacije marihuane što ukazuje na to da konzumacija nosi svoje posljedice”, rekao je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a.
Sakoman: Time se na neki način reklamira marihuana
Prema trendu ležerne prodaje CBD-a kritičan je i najpoznatiji hrvatski stručnjak za droge i najveći hrvatski autoritet na području liječenja ovisnosti dr. Slavko Sakoman.
“Ta relativno ležerna prodaja tih proizvoda, i maloljetnicima osobito. Ako je to vezano uz medicinski postupak mora ići kroz procedure koje se tiču svih lijekova. To je polazište. Ako se to prodaje tako to je asocijacija na marihuanu.
Kao što klinci počnu piti pivo jer to je pivo i nema alkohola pa na kraju završe na ne znam čemu. Nitko ne krene piti votku ili teški špirit nego počnu s pivicama.
Tako i u ovom slučaju. Sama komponenta marihuane koja simbolizira nešto ljekovito, a to je taj CBD i ti proizvodi koji se prodaju ležerno stvaraju pozitivan stav općenito prema marihuani.
Time se na neki način reklamira marihuana kao lijek, a zapravo je uvodničar za većinu ovisnika i teških ovisnika i prvo sredstvo na putu u tešku ovisnost”, poručio je doktor Sakoman.
‘Štete su velike’
Zaključuje kako su štete od marihuane znanstveno potvrđene od usporavanja razvoja inteligencije, visok rizik razvoja psihotičnih paranoidnih stanja sličnih šizofreniji. Tu je još, dodaje Sakoman, kontakt s uličnom bandom koja dila droge, tu je trošenje novca, tu je poremećaj obiteljskih odnosa.
“Imate masu stvari koje otežavaju normalno odrastanje djece za vrijeme adolescencije odnosno tinejdžerskih godina. Kao da se nitko za djecu kao ljudske resurse ne brine. Nema više školskih preventivnih programa koje sam pisao i provodio još od 80-tih i 90-tih godina za što je bilo zaduženo ministarstvo obrazovanja. Nitko o tome ne govori”, zaključio je Sakoman.
