Poznato je da su cijene nekretnina posljednjih godina u Zagrebu otišle u nebo, a u oglasnicima se prodaju garaže, sutereni, parkirna mjesta i različite vrste ostava po visokim cijenama. Zanimljivu raspravu o oglasu koji je osvanuo na Njuškalu pokrenuo je jedan korisnik Reddita.
Naime, u oglasu je navedeno da se prodaje atomsko sklonište površine 93 m2 u Sesvetama. “Otporno je na sve vrste katastrofa, epidemija i elementarnih nepogoda, uključujući potrese. Uz manje adaptacije se može urediti kao jedan veliki ili dva manja stana ili koristiti kao poslovni prostor kao sto se trenutačno koristi. Sklonište se sastoji od ukupno šest prostorija i sanitarnog čvora. Pozicionirano je u prizemlju manje stambeno – poslovne zgrade izgrađene 2000. godine.
Ulaz u prostor je iz haustora zgrade kroz vrata standardnih dimenzija ili direktno s ulice kroz klizna armirano betonska vrata širine 2 metra i debljine 30 cm. Betonski zidovi debljine jedan metar su armirani znatno većom količinom armature od standardne gradnje. Sklonište je također opremljeno vlastitim sustavom filtracije zraka s vanjskim usisom te razvedenom ventilacijom kroz čitav prostor”, napisano je u oglasu.
‘Prostor je genijalan’
Također, prodavatelj dodaje i da je na raspolaganju trofazni strujni priključak s vlastitim brojilom, voda, telefonska i TV instalacija te da je moguće vrlo lako izvesti priključak za plin jer postoji predviđen spoj na postojeću plinsku instalaciju. Navodi i da atomsko sklonište prodaje izravno kao vlasnik, bez agencija i provizije, a moguće je i plaćanje u kriptovalutama te različite vrste kompenzacija.
Na temu ovog oglasa reagiralo je mnošto korisnika Reddita. Mišljenja su bila podijeljena. “Prostor je genijalan za neke namjene, a i cijena je super povoljna”, “Najjeftiniji kvadrati u Zagrebu”, “Čak je i OK uređeno unutra”, komentirali su korisnici.
“Kad sam bila mlađa i pjevala u bendu, imali smo probe mi i još par bendova u atomskom skloništu. Lik od prostora napravio par soba za sviranje. Mislim da smo mu za dva sata svirke davali oko 100 kuna”, “Da sutra počne rat, ovo bi se jako brzo prodalo”, navodili su, a neki su se osvrnuli i na pitanje vlasništva.
Vlasništvo Grada
Inače, od 2000. godine ne postoji obveza gradnje skloništa, a od 2015. izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti ukinuli su se svi pravilnici koji su regulirali upravljanje skloništima. Te 2015. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.849 skloništa. Otad se više ne provode ni redovni inspekcijski nadzori. Članak 96. Zakona kaže da od tada jedinice lokalne samouprave preuzimaju poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području. Grad Zagreb je, primjerice, u svojoj Strategiji upravljanja imovinom Grada od 2020. do 2026. naveo nekoliko važnih podataka:
Grad upravlja s ukupno 179 skloništa za koja je postojala dokumentacija da su prilikom izgradnje financirani iz sredstava Grada. Skloništa se prema vrsti, lokaciji u odnosu na objekt dijele na: javna (nalaze se na javnoj površini), blokovska (određena za potrebe bloka zgrada u naselju), kućna (sklonište u zgradi).
Među skloništima kojima upravlja Grad Zagreb je 16 javnih skloništa, 73 blokovska, a ostalih 90 su tzv. kućna skloništa. Sukladno važećim propisima u mirnodopskom periodu 38 skloništa dodijeljeno je na korištenje pojedinim gradskim uredima odnosno udrugama građana. Analizom je utvrđeno da se značajan broj skloništa nalazi u stambenim zgradama, ali nisu evidentirana u aplikaciji ‘Upravljanje imovinom’ s obzirom da su u vlasništvu suvlasnika zgrada u kojima se nalaze.
