Izazovna su vremena u kojima vladaju neizvjesnost i potencijalna opasnost pa je sve veći interes javnosti, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, o stanju skloništa u Hrvatskoj. Ova bi mjesta u slučaju rata građanima trebala pružiti zaštitu, a Grad Zagreb je, potaknut interesom javnosti i novinara, objavio popis atomskih skloništa u Zagrebu.
Na području Grada Zagreba za potrebe zaštite ljudi i materijalnih dobara, izgrađeno je oko 1,000 različitih skloništa, navode iz grada, pa dodaju da od tog broja, Grad Zagreb upravlja sa 176 skloništa, a koja su održavana u skladu s važećim pravnim normama. Napominju i da je manji dio skloništa Grad Zagreb dao na korištenje trećim osobama koje su u obvezi u slučaju potrebe staviti ih na raspolaganje u roku od 24 sata.
Prema javno dostupnim podacima iz Plana djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/19), na području Grada Zagreba, nalazi se i 655 stambenih skloništa, 150 skloništa u ustanovama te 134 skloništa u poduzećima, objavili su iz grada.
U skloništa se može smjestiti manje od 10 % Hrvata
U 2 040 skloništa, s koliko ih raspolaže, Hrvatska može smjestiti manje od deset posto svog stanovništva, otkriva izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništa za građane. Ta skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana što je 9, 5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, stoji u Izvješću.
Više od tri četvrtine skloništa, njih 1 637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 stanovnika glavnog grada.
Zagrepčani su se na društvenim mrežama uključili u raspravu o tome trebali li Zagreb povesti više brige o skloništima u gradu za slučaj rata. Po ovom pitanju, građani su uglavnom složni i smatraju da se po ovom pitanju već trebalo početi nešto činiti.
‘Žalosno je da sve propada’
“Puno više i ozbiljnije. Vrijeme je gotovo već isteklo”, “Naravno da treba ne samo u Zagrebu već u cijeloj zemlji”, “Da,već su odavno trebali”, “Trebala bi cijela Hrvatska obnoviti, očistiti i još novih skloništa napraviti, a ne samo Zagreb”. “Žalosno da se sve zapustilo i propada”.
Neki se pitaju koliko bi zapravo skloništa bila korisna s obzirom na razornu i destruktivnu moć modernog oružja. “Skloništa više nisu efikasna u slučaju rata. Razorni projektili unište i sklonište”, smatra jedan Zagrepčanin.
Neki pak ističu da je trebalo iskoristiti jednostavno, a praktično rješenje koje bi svima donijelo koristi. “Da ste ih dali sportskim klubovima da treniraju u skloništima, bila bi održavana, suha i spremna”, zaključuje ovaj čitatelj.
