Ako kažete idem u Vinogradsku, većina će odmah reći ide u bolnicu. Za Zagrepčane je Vinogradska nije ulica, nego pojam za bolnicu. Baš kao što je i Klinika za traumatologiju kratko Draškovićeva. Zagrepčani će uvijek tako zvati bolnice u gradu, ne po njihovim punim imenima nego po ulici u kojoj se nalaze.
Drugi najveći klinički bolnički centar u državi danas se obnavlja nakon što su potresi, zagrebački i petrinjski oštetili dobar dio zgrada. Kranovi, kamioni, radnici, gradilišta i oko toga liječnici, medicinske sestre i ostalo bolničko osoblje koji se brinu za pacijente koji se svakodnevno slijevaju iz svih krajeva Hrvatske.
U kojoj je fazi obnova te što sve novo očekuje KBC Sestara milosrdnica razgovarali smo s ravnateljem profesorom Davorom Vagićem.
Postpotresna obnova gotova za godinu i pol
U kojoj je fazi obnova KBC-a Sestara Milosrdnica? Što je sve obnovljeno i što još čeka obnovu?
Pošto nas je pogodio zagrebački, a zatim i petrinjski potres, a kako je KBC Sestre milosrdnice od 1894. godine na ovom mjestu, značajan broj zgrada je bio oštećen. U postpotresnoj obnovi šest zgrada je uključeno u obnovu. Sada smo prošli, možemo reći, više od polovice obnove i očekujemo da će otprilike do kraja ove godine prva upravna zgrada biti završena. Nakon toga Interna, Interna 2 i 3, a sljedeće godine ostale zgrade, tako da računamo nekih godinu i pol da će ova lokacija KBC Sestara milosrdnica u Vinogradskoj biti većim dijelom postpotresno obnovljena.
Hoće li biti novih zgrada ili će sve novo graditi, uključujući svima dobro poznat ulaz u bolnicu?
Što se tiče ulaza u bolnicu on ostaje, on će biti ona stara zgrada i izgledat će kao i prije, dok će druge zgrade biti rekonstruirane sukladno potrebama bolnice 21. stoljeća. Moramo gledati što je potrebno i za naše pacijente, ali i za naše djelatnike kako bi mogli na uspješan način pružati zdravstvenu skrb.
Kakvi su planovi za daljnji razvoj i modernizaciju bolnice u narednim godinama?
KBC Sestre milosrdnice je druga po veličini bolnica u Republici Hrvatskoj i ima svoje značajno mjesto. Mi imamo više centara izvrsnosti u našoj bolnici, definitivno poticanje tih centara izvrsnosti je nešto što je lokomotiva koja vodi cijelu bolnicu naprijed. Ono što je bitno, pored infrastrukture, jesu kadrovi – ljudi, ljudski potencijal. Na tome se u KBC Sestre milosrdnice radi kako i na liječničkom otvarane specijalizacije, mi smo nastavna baza više fakulteta, znači kolege koji su kod nas mogu imati i fakultetsku karijeru.
Polažemo veliku pozornost prema našim medicinskim sestrama, naime imamo sustav mentorstva, čime se omogućuje da svaka nova sestra koja dođe kod nas dobiva svog mentora i na takav način je sigurnija i lakše ulazi u posao. S druge strane definitivno gledamo i na sve ostale, pomoćno osoblje, tako da je za funkcioniranje bolnice bitno sve. Trenutno preko MPO-a završena je jedna od najmodernijih hibridnih sala gdje će neurokirurzi i neuroradiolozi raditi zajedno u tim salama kod moždanih udara, sprečavanja istih… Imamo i hibridnu salu gdje će kardiovaskularni kirurzi i interventni radiolozi zajedno raditi. Uvode neke najmodernije stvari.
Grad planira otvoriti još dva doma za starije u Zagrebu: Smanjit će liste čekanja
Četiri tisuće zaposlenih, milijun pacijenata godišnje
Koja je posebnost KBC Sestara Milosrdnica u odnosu na ostale KBC u Hrvatskoj? Da li se KBC Sestre milosrdnice ističe i u svjetskim okvirima?
U svjetskim okvirima je to što veliki dio naših kolega sudjeluje na međunarodnim kongresima i u raznim međunarodnim skupinama, fellowshipovima, dolaze kolege koji drže edukacije na svjetskom nivou. Definitivno je ova bolnica integrirana u hrvatsko zdravstvo, a onda preko toga u i svjetsko zdravstvo. To je vrlo bitna stvar koja čini smislenima sve ove infrastrukturne zahvate, tako da ti ljudi imaju primjerene uvjete i da mogu našim pacijentima, našim građanima pružiti što bolju skrb.
Kako je voditi jedan veliki medicinski centar? Vi imate vrlo veliko iskustvo koje ste stekli u inozemstvu i u Hrvatskoj, koliko Vam ono pomaže?
Mi imamo četiri tisuće zaposlenih i u ovom trenutku oko tisuću kreveta, ako vam kažem da kroz našu bolnicu godišnje prođe milijun pacijenata, ako vam kažem da je 50.000 hospitaliziranih pacijenata, želim vam pokazati koliko je to veliki sustav. Sami ne možete voditi ovakav sustav, jedino vam može pomoći vaš tim. Tim ljudi koje ja imam oko sebe, moram priznati, jako je dobar i s njima uspijevam voditi bolnicu. S druge strane bez podrške naših vlasnika, to je država, Ministarstvo zdravstva i sva ostala ministarstva koja su nam pomagala, Ministarstvo financija, Ministarstvo graditeljstva, vi ne možete raditi. Vi ste samo jedan dio kotačića i suradnja s drugim zagrebačkim bolnicama, što smo imali za vrijeme korone, nastavila se i dalje. Bilo kakve situacije da se događaju mi na ravnateljskom nivou vrlo brzo iskomuniciramo i rješavamo situaciju. To jedan dio posao menadžera, ali uz to treba znati i zdravstvene procese, što se događa u zdravstvu, jer je ovo vrlo specifičan posao.
Koliko Vam ostaje privatnog vremena uz vođenje ovako velikog sustava?
Da je zahtjevno – je zahtjevno je, ali moram priznati kada vidim rezultate onda i taj dio što imamo manje vremena za privatno čovjek lakše podnese.
Obnova KBC Sestre milosrdnice (Foto: KBC Sestre milosrdnice)
Klinika za traumatologiju pod novim vodstvom
Kakvo je trenutno stanje u Klinici za traumatologiju, nakon ostavke bivšeg pročelnika Dinka Vidovića?
Klinika za traumatologiju u Draškovićevoj ima jednu veliku tradiciju i veliki broj pacijenata. Ona je najveća ustanova za traumatologiju i ortopediju u Republici Hrvatskoj po broju pacijenata. Kolega Sabalić koji sada vodi Kliniku, iskusan je čovjek, čovjek koji poslaguje stvari kako on smatra da trebaju biti. Jedan kolega traumatolog upravo je prešao iz KBC Splita k nama, još je jedan natječaj za traumatologa, za plastičnog kirurga trenutno u tijeku. I kadrovski se pojačava Klinika za traumatologiju i s obzirom na broj operacija i ostalog naši građani, najviše građani Zagreba mogu biti mirni jer će dobiti skrb.
U ovom postpotresnom dijelu razmatramo načine kako i Klinici za traumatologiju pomoći infrastrukturno u budućnosti. Ali kako je ona dio naše bolnice, za vrijeme postpotresne obnove na kirurgiji naši vaskularni kirurzi operirali su u Klinici za traumatologiju. To je povezanost, jer se KBC Sestre milosrdnice sastoji od tri dijela, lokacija Vinogradska, Klinika za tumore i Klinika za traumatologiju. Mi smo i funkcionalno povezani jer bez te povezanosti ne bi moglo sve funkcionirati. Ako gledate danas bolnice po svijetu one se grupiraju na više lokacija, jer svaka ima neku svoj dio specifičnosti, ali zajedno sinergistički djelujući.
Prošle jeseni otvorena je integrirana operacijska sala u Klinici za traumatologiju, koliko je ona značajna za ortopedske operacije?
Nove tehnologije omogućuju bolje i sigurnije načine liječenja, kako ove hibridne sale koje sam spomenuo, tako i ove integrirane. One vam omogućuju da u operacijskoj sali u isto vrijeme imate sve CT snimke, radiološke snimke, videa, možete gledati to što radite, snimati, možete educirati kolege kroz taj dio što radite. Na taj način, sve što imate u tim integriranim salama omogućuje vam učinkovitije liječenje. Moderne tehnologije su u službi naših pacijenta i mi ih trebamo uvoditi, iz jednostavnog razloga jer s time pružamo bolju zdravstvenu skrb.
Novi zakon o duhanskim proizvodima neće se svidjeti pušačima: ‘Posebno zabrinjava jedna stvar’
Klinika za tumore prošle godine napravila je 20% više operacija
Koliko je opterećena Klinika za tumore? Ima li dovoljno liječnika i medicinskog osoblja, s obzirom na činjenicu da u nju dolazi veliki broj pacijenata?
Dobio sam dopis koji pokazuje da je Klinika prošle godine napravila 20 % više zahvata nego godinu prije. To pokazuje da je veliki broj naših građana vjeruje liječnicima u Klinici za tumore i ide tamo na liječenje. Baš zbog toga smo prošle godine napravili jedan plan koji smo prikazali i Ministarstvu zdravstva za rekonstrukciju Klinike za tumore. Kao što znate imate novi dio koji je otvoren prije 10-12 godina, a imate i onaj drugi stari dio koji je bio zgrada općine i koji je u potresu oštećen. Imamo rješenje za nadogradnju Klinike za tumore i nadamo se da će to u perspektivi i biti.
Koje su novine s kojima se može pohvaliti KBC Sestre milosrdnice?
Imamo u onkološkom dijelu, krioablacija tumora, pa u kardiologiji imamo dobre rezultate, naši invazivni kardiolozi rade izvanredne stvari… Kad govorimo o otorini govorimo o onim čuvenim pužnicama, koje su bile rađene kod nas, a sada radimo rekonstrukciju uški s hrskavicom rebra kod osoba kod kojih se dogodila traumatska amputacija. U ovom dijelu Europe smo jedini koji to radimo. Naša dermatologija ima Centar za melanome, gdje se obrađuje 70-80 % melanoma u Hrvatskoj. U Klinici za tumore se 30-40 % karcinoma dojke u Hrvatskoj operira i liječi. Mi imamo jako puno centara izvrsnosti, to su lokomotive koji vuku cijeli KBC Sestre milosrdnice. Važno je i što smo nastavna baza više fakulteta, Medicinskog fakulteta i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta Katoličkog sveučilišta, koji je prije četiri godine upisao prve studente. S tim nastavnim bazama naše kolege prenose znanje našim studentima i specijalizantima.
Imaju li naši pacijenti razinu usluge kao u EU?
Što se tiče medicinske usluge ja bih rekao da imaju, što se tiče nekakvog komfora i ostalog mislim da jednim dijelom zaostajemo. Puno godina nije ulagano u infrastrukturu, u zadnjih par godina vidimo nevjerojatno ulaganje, sada govorim i o zagrebačkim bolnicama, u infrastrukturu. Siguran sam da će s time i naši pacijenti dobiti i taj nivo usluge. Ali svaka kritika koja dođe dobro došla je, jer nas usmjeri prema tome što i gdje treba popraviti. Normalno da od velikog broja pacijenata, ako i netko i ima kritiku, treba je gledati dobronamjerno, vidjeti kako popraviti i unaprijediti sustav na dobrobit naših pacijenata. To je zadatak ovog posla koji trenutno radimo.
