Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević otvorio je novouređeni Savski most za pješake i bicikliste. Bio je to još jedan u nizu zagrebačkih mostova kojima hitno treba uređenje.
Tomašević je rekao kako je zadovoljan otvaranjem mosta za kojeg je istaknuo i kako je zaštićeno kulturno dobro (most je star preko 80 godina). Dodao je i kako je u obnovu mostova Grad spreman uložiti 400 milijuna kuna.
“Ovo nije stari most, već možemo reći da je ovo novi most. Konstrukcijski je ojačan i otporan na potrese. Mislimo raditi i dalje na drugim mostovima da budu kvalitetniji i otporniji te ovo općenito može biti pokazatelj što želimo napraviti u Zagrebu”, rekao je Tomašević. Dodao je i kako je ovo jedini most samo za bicikliste i pješake preko Save. Najavljenih 400 milijuna kuna, pokrit će se iz gradskog proračuna, ali i iz fonda solidarnosti, europskog fondova te je cilj obnoviti sve gradske mostove.
Tako je od iduće godine Tomašević najavio obnove Podsusedskog mosta, zatim Jadranski most, te ostale.
Domovinski most
Radi se o posljednjem mostu izgrađenom u Zagrebu čija je izgradnja započela 2002. godine, a otvoren je za promet 2007. Izgrađen je u sklopu projekta kojim se postavio pročiščivač voda u Savu, a u njega su postavljene četiri vodovodne i jedna kanalizacijska cijev.
Gradonačelnik je na današnjoj konferenciji za medije najavio radove na Domovinskom mostu koji bi trebali završiti sljedeći mjesec 13,5 milijuna kuna
Podsusedski most
Podsusedski most izgrađen je 1982. godine, na stupovima starog željezničko-cestovnog mosta. Preko Podsusedskog mosta putovao je i kultni vlak Samoborček, čija je početna stanica bila u blizini Adžijine ulice, a taj dio naselja čak i pripada Mjesnom odboru istog imena.
Ukupne je širine 14,7 m, a uz prometnicu ima i predviđeno mjesto za željezničku prugu za prigradski promet. Projektant mosta je Vojislav Draganić koji je napravio i most preko Novskoga ždrila kraj Maslenice koji je srušen u Domovinskom ratu.
I on će iduće godine u obnovu, a koštat će 16 milijuna kuna.
Jadranski most
Izgrađen je 1981. godine prema projektu Zvonimira Lončarića, a plan je bio da zamijeni Savski most koji se svojom širinom više nije mogao nositi s prometnim potrebama. Današnje cestovne trake su bile namijenjene za rampe koje silaze prema današnjoj Selskoj cesti. Ostatak ceste je trebao ići sjeverno i spojiti se s današnjom Zagrebačkom avenijom.
U međuvremenu, izgradnjom mosta urbaniziralo se i staro gradsko naselje Knežija, Jarun i Srednjaci, pa je tako i ‘živnuo’ jugozapadni dio grada uz Savu.
“Uskoro idemo u radove na Jadranskom mostu, za nekih mjesec dana. Jedna traka će se obnavljati, tako da neće biti cijeli zatvoreni most, ali će biti smanjena protočnost”, najavio je gradonačelnik Tomašević radove i zamolio građane za razumijevanje tijekom izvođenja radova. Cijena radova iznosit će 60 milijuna kuna.
Most mladosti
Most mladosti je šesterotračni most izgrađen 1974.g. odmah uz Crveni most koji nije mogao podržati veliki kolni niti tramvajski promet. Njega je baš kao i onaj Podsusedski projektirao Vojislav Draganić.
Spaja gradske četvrti Borovje i Zapruđe, a prošle godine je obnovljen za preko 63 milijuna kuna. Ove godine i ovaj most će se obnavljati, najavio je gradonačelnik, a cijena radova bit će nemalih 80 milijuna kuna.
Jankomirski most
Stari Jankomirski most izgrađen je 1958. godine po projektu Krunoslava Tonkovića, a obnovljen je 2006. godine.
Naime, stari most postao je zbog jačeg prometa ‘usko grlo’ pristupu Zagrebu sa zapada, pa se postojeći preuredio i proširio, a projektant mosta bio je Mate Pezere.
Most slobode
Most slobode otvoren je 1959. godine kao središnji zagrebački most i važna komunikacijska veza Novog Zagreba s ostatkom grada, a naročito središtem.
2. rujna 1959. otvoren je Most slobode na Savi, središnji zagrebački most i važna komunikacijska veza Novog Zagreba s ostatkom grada. Prije toga postojao je Savski most, no on je smješten na zapadu, pa je putovanje od Novog Zagreba do centra zahtijevalo znatan obilazak. Projektant Mosta slobode bio je Krunoslav Tonković. Most se gradio s relativno malo strojeva, a prilikom gradnje poginuo je jedan radnik. Tragedija je bila u tome što je radnik pao na dijelu most ispod kojeg je bio kamen, zbog kojeg je i poginuo. Da je pao u rijeku Savu, vjerojatno bi preživio.
Za Most slobode utrošeno je oko 1600 tona čelika. Konstrukcija mosta ima oblik plitkog luka. Po nacrtima istog projektanta, Krunoslava Tonkovića, godinu dana ranije (1958.) izgrađen je i Jankomirski most. Zanimljivo je da su dijelovi mosta izrađeni i od kamena koji se klesao na Braču, i to tako da je svaki komad kamena zasebno crtan i klesan.
U idućoj godini obnavljat će se i ovaj most i to će grad i građane koštati 90 milijuna kuna.
