Nakon završene osmogodišnje škole učenici se odlučuju za srednju školu koju žele upisati. Iako je prijašnjih godina bila navala na gimnazije, zadnjih nekoliko godina hit su strukovne škole i to pogotovo za deficitarna zanimanja.
Ove godine, kao i prijašnjih nekoliko upisi u srednje škole odvijat će se online putem sustava srednje.e-upisi.hr. Planirano je 48.135 mjesta u 2.180 razrednih odjela, dok je trenutno 40.997 osmaša. Prijave za srednjoškolske programe trajat će od 28. lipnja do 8. srpnja. Za škole s dodatnim provjerama, odnosno prijemnim ispitima prijave završavaju 1. srpnja, a dodatne provjere provode se od 2. do 5. srpnja.
Konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Upisnice se dostavljaju od 10. do 12. srpnja, elektroničkim putem ili osobno. Službena objava slobodnih mjesta za jesenski upisni rok je 9. kolovoza, a prijave traju od 19. do 23. kolovoza, dok prijave za škole s dodatnim provjerama završavaju 21. kolovoza. Konačne ljestvice za jesenski rok bit će objavljene 26. kolovoza.
Među najboljima u državnoj maturi i natjecanjima
Jedna od škola na koju je velika navala je i Prirodoslovna škola „Vladimira Preloga“, a zašto je tome tako razgovarali smo s ravnateljem škole Zlatkom Stićem.
Koliko učenika brojite? Naime, vi ste jedna od najuspješnijih gimnazija u Hrvatskoj.
Spadamo u najveće četiri škole u Hrvatskoj koje imaju preko 1000 učenika, mi konkretno imamo 1020. Mi nismo jedina škola u Zagrebu koja nije samo gimnazija, nego smo i strukovna škola. Upisujemo kemijske tehničare, kozmetičare i prirodoslovnu gimnaziju. Prošle godine su kemijski tehničari na državnoj maturi bili među najboljim strukovnim programima u Hrvatskoj. Oni su uz gimnazijalce odradili sjajan posao na državnim natjecanjima i državnoj maturi, gdje smo zauzeli drugo mjesto iza MIOC-a, a iz hrvatskog jezika prvo mjesto.
Vaša škola je jedna od škola koje održavaju prijemne ispite, zašto ste se odlučili na taj potez?
Morali smo to učiniti. Prije pet godina vršili smo upise bez prijemnog i bilo je jako puno učenika s prosjekom 5,0 i morali smo ih sve upisati jer nismo imali po čemu napraviti raspored. Da smo to činili i dalje završili bismo na 50, 60 razrednih odjela što nije moguće ni planirati ni provoditi pa smo se odlučili na prijemne ispite kako što su učinili i MIOC i X. gimnazija. Nakon prijemnog možemo napraviti raspored po uspješnosti nakon samog prijemnog ispita i upišemo šest razreda gimnazije.
Imamo poplavu prosjeka 5.0, ali znanje ne stoji iza svake ocjene. Nakon dolaska u srednju škole te ocjene drastično padaju i tada se dobiva realna slika znanja takvih učenika.
Roditelji su dobili velika prava prije nekih devet godina i došlo je do situacija gdje se vrše pritisci na nastavnike, koji se ne mogu braniti i ne mogu izdržati takve pritiske i popuštaju s ocjenama. To je vidljivo na prijemnim ispitima i nakon što upišu željenu školu.
Počinju prijave u srednje škole: Osam zagrebačkih škola ima dodatne uvjete
Mi smo friendly škola
Zašto upisati Prirodoslovnu školu „Vladimira Preloga“ i koje su posebnosti škole?
Ima više razloga… Mi smo friendly škola, postigli smo to da je Nastavničko vijeće u sjajnim odnosima s učenicima, poštujemo ih, saslušamo i oni to uzvraćaju s odnosom prema radu, poštovanjem prema nama, prema opremi, prostoru. Nalazimo se na dobroj lokaciji, imamo sportsku dvoranu, veliki prostor, imamo dobro opremljen laboratorij ib biologije, kemije i fizike.
Svi se sjećamo osnovne škole, kada su došli predmeti poput biologije, kemije i fizike, ovisilo je o tome tko je prezentirao predmet i kako. Ako je prezentirao s pokusima svi smo puno lakše prihvatili nove predmete i zavoljeli ih, a kako su samo bile formule i jednadžbe onda ih nismo baš lako prihvatili. Djeca vole laboratorijski rad i to se pokazuje u našem programu Prirodoslovne gimnazije imaju vježbe iz kemije, biologije i fizike i to je sigurno jedan od faktora zbog čeka smo više popularni.
Kako izgleda za vrijeme upisa, koliko vam se učenika javlja za upis?
Navalu možete proizvesti i sami tako da ne stavite bodovne pragove. Ako stavite bodovni prag onda ste limitirali broj onih koji se mogu upisati. Imate prijemni ispit gdje se u svakom trenutku, po novom pravilniku od prošle godine, može dobiti deset bodova. Netko sa 70 bodova i da 100 posto riješi ispit tek je ulovio onoga s prosjekom 5,0.
Samim time mi smo uveli da je bodovni prag 77, što se prošle godine pokazalo potpuno ispravno jer nitko ni sa 77 nije ulovio one s 5,0, ali sa 78 bodova već je. Samim time broj prijava je četiri razreda, jedan dvojezični i jedan sportski s 400-500 učenika, a inače bi bilo preko 1000 učenika da nema bodovnog praga.
Tako imamo i na strukovnim programima i kod kemijskog tehničara i kod kozmetičara. Svugdje imamo interes minimalno pet na jedno mjesto, a da nismo stavili prag bilo bi 10 na jedno mjesto. Sjećam se prije nego smo stavili bodovne pragove imalo smo 1600 prijava.
Učenici iz Preloga upisuju željene fakultete
Najviše učenika upisuje dobre fakultete – Prirodoslovno-matematički fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, medicinu, Fakultet elektrotehnike i računarstvo te kemijsko inženjerstvo. To znači da u svijet visokog obrazovanja šaljete poprilično spremne učenike?
Mi smo se do 2004. godine zvali Kemijsko-tehnička škola ili poznati KTOC, tada smo dodali nove programe u školi, to je program prirodoslovne gimnazije koji smo mi autori za Republiku Hrvatsku i tražili smo ime školi. Našli smo Vladimir Prelog, Hrvat, kemičar, Nobelovac i dali smo prefiks Prirodoslovna škola. Prirodoslovno nosi gospodarstvo, biologija, kemija, fizika nosi i prehranu i medicinu i sve što možete zamisliti.
Samim time smo odredili i smjer budućih učenika kada završe našu školu gdje će krenuti. Drago mi je zbog toga… PMF ima najviše upisanih jer ima šest programa, PBF – kemijsko inženjerstvo, a zadnjih godina najviše napreduje medicina i FER. Zadnjih godina ih slijede i farmacija i strojarstvo.
To su sve zapošljivi fakulteti, dakle kada završi bilo koji od ovih fakulteta posao se ne čeka dugo. Mislim da je to interesantno i za djecu, za roditelje i za državu i za nas koji sudjelujemo u proizvodnji takvog kadra za budućnost Hrvatske.
Mijenjali ste kurikulume, modernizirali školu, učenici školu osjećaju kao svojim boravkom, kako to postići?
Uređivali smo prostor i unutra i vani, imaju prostor gdje se mogu ugodno osjećati, tako smo preuredili i kantinu i prostore po hodnicima, knjižnicu koja je jedna od najvećih. Ali tu bez odnosa učenik – nastavnik nema rezultata.
Učenici prepoznaju da se nastavnici trude i da ih razumiju i da su s njima spremni komunicirati o svakom problemu i da to neće skrivati. Kada djeca vide da ih želite saslušati, pomoći i u drugim stvarima, ne samo u nekom predmetu, oni s veseljem dolaze u školu.
Gledam učenike kako dolaze u 7 sati u školu kako bi sjedili, razgovarali, pripremali se za nastavu, što je fantastično! Svaka van nastavna aktivnost ima daleko veći odaziv nego što trebamo sudionika. Očito smo pogodili i uspjeli i nadam se da ćemo zadržati takav sistem u kojem oni baš vole doći u školu i vole svoj „Prelog“, vole se natjecati, vole biti dobri i korektni učenici, upozoravati na sve naše propuste, probleme.
Kada vide da ih saslušate, promijenite što treba oni cijene takav odnos. Nije točna tvrdnja da su generacije lošije, vidim da naši napreduju i da su sve bolji i imamo sve manje disciplinskih i ostalih problema. Ponosan sam na naše klince i na rezultate koje postižu.
