Početak novog radnog tjedna je, na radost brojnih građana, donio i dugoiščekivano ljetno sezonsko sniženje. Tako se od ponedjeljka, 1. srpnja, po sniženim cijenama mogu pronaći odjeća, obuća, kućanski aparati i mnogi drugi proizvodi.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), objašnjava na što kupci posebno trebaju obratiti pozornost kad kupuju artikle na sniženjima.
“Ono najvažnije što kupci trebaju gledati je da trgovac mora istaknuti dvostruku cijenu. Znači sniženu cijenu i najnižu cijenu tog proizvoda u posljednjih 30 dana. Tako da kupac sam može usporediti radi li se doista o sniženoj cijeni. To je novina već dvije godine u zakonu na kojoj smo mi iz udruga inzistirali jer se dešavalo da trgovci prije sniženja podignu cijene, a onda ih tijekom sniženja vrate na onu prvobitnu cijenu”, kaže nam Knežević.
‘Trebali bi cijene istražiti puno ranije’
Dodaje i kako bi bilo poželjno da potrošači istraže te zabilježe cijene željenih proizvoda i prije početka sniženja.
“Kad kupac želi kupiti nešto kvaliteno i povoljno, trebao bi otići u trgovinu puno prije početka sniženja, zabilježiti cijene i snimiti ih, bar danas svi imamo mobitele”, kaže Knežević koja smatra da su Hrvati dosta impulsivni kad je riječ o kupovini.
Otkrila nam je i neke prošlogodišnje slučajeve kad su kupci ostali neugodno iznenađeni i frustrirani nakon obavljene kupnje.
Neugodna iskustva
“Naime, i prošle godine su nam se ljudi javljali da kad su došli doma i skinuli cijenu, da ispod kao te snižene cijene stoji stara cijena koja je zapravo niža od te snižene cijene. Tako da ako kupac doista zapne za neki proizvod, trebao bi provjeriti cijene puno prije nego krenu sniženja”, upozorava Knežević.
Pojasnila je i koje “mamce” ili trikove trgovci koriste kako bi privukli kupce da uđu u njihove trgovine.
“Inače, to je isto stari trik trgovaca, da u izlogu piše sniženje do 70, 80 ili 90%, međutim kada se uđe u prodavaonicu, onda tako velikih sniženja uopće nema, jako ih je malo ili je to pak takva roba da ju mi ne bismo uzeli ni zabadava, a kamoli na sniženju”, ističe Knežević.
Počinju ljetna sniženja: Pazite da vas ne prevare, donosimo što trgovci nikako ne smiju raditi
Sniženje može trajati najviše 60 dana
Kako je predsjednica HUZP-a i napomenula, u Hrvatskoj je u ljeto prije dvije godine uveden Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, usklađen s europskim direktivama o boljoj zaštiti potrošača.
Sukladno Pravilniku, sezonsko sniženje odvija se dvaput godišnje. Zimsko sniženje počinje 27. prosinca, a ljetno 1. srpnja te oba mogu trajati najviše 60 dana. Ovogodišnje ljetno sezonsko sniženje tako će trajati tijekom srpnja i kolovoza ili do isteka zaliha. Ako trgovci unutar trajanja sniženja od 60 dana ne prodaju svu sniženu robu, mogu nastaviti s njezinom prodajom i nakon toga, ali po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ističući isključivo tu cijenu te se takva prodaja više ne smije reklamirati kao sezonsko sniženje.
Tako je Knežević je objasnila tijek kretanja sniženja tijekom iduća dva mjeseca.
Roba s greškom se ne može naknadno reklamirati
“Tijekom iduća dva mjeseca, kako vrijeme bude prolazilo, proizvodi će vjerojatno biti na sve većim sniženjima, ali onda kupci trebaju imati na umu da će se pojedini proizvodi možda rasprodati pa ako nešto baš jako žele, trebaju imati to na umu”, kaže Knežević.
Upozorila je i da trgovci moraju posebno izdvojiti i naznačiti ako na sniženju prodaju robu s greškom jer za takvu robu ne vrijede zakonska potrošačka prava kao što je reklamacija. Potrošač mora biti informiran da kupuje takvu robu i svjesno je kupiti te mora znati da takvu robu onda ne može naknadno mijenjati.
Nadalje, upozorila je i da ljudi budu posebno oprezni kod internetske kupnje jer ponekad vide nešto što im se sviđa, taj proizvod brzinski i impulsivno kupe, a onda kad im dođe na kućnu adresu im ipak ne odgovara. Tada često imaju problem s povratkom istih.
Stanovi u Zagrebu nestvarno su skupi, ali jedan se ipak izdvojio: Cijena bi vas mogla iznenaditi
‘Uvijek inzistirati da se račun dobije na ruke’
Također, ističe da je jako važno, kad netko kupuje proizvod i plaća preko poduzeća, inzistirati da se račun dobije na ruke.
“Imali smo slučajeva da nam se ljudi jave i kažu da su proizvod kupljen preko preko internetskih stranica platili poduzećem, a nisu dobili račun, što je nedopustivo jer onda nemaju dokaz da su robu kupili. Dostavljači kažu račun vam je u paketu, a kad se isti otvori u njemu računa nema. Dakle, kad se daju novci kuriru, na računu se mora inzistirati. Ako dostavljač nije dao račun, onda ne treba dati niti novac”, objašnjava Knežević i dodaje kako nikad ne treba kupovati preko stranica na društvenim mrežama ili onim na kojima ne postoje osnovni podaci o tvrtki – čime se tvrtka baci, adresa i kontakt na koji im se kupac u slučaju potrebe može obratiti. Ako tih podataka nema, onda je riječ o prevari.
Također, upozorava da opreza tijekom kupnje nikad dosta. “Sigurno će biti jako puno pokušaja za prijevare pa opreza nikad dosta”, kaže Knežević i poziva građane da svaki oblik prijevare Tržišnoj inspekciji Državnog Inspektorata. “Što više mi prijavljujemo, lakše će im se na kraju stati u kraj”, zaključuje Knežević.
Također, osim prijevara, svaki oblik nepravilnosti vezan uz sezonska sniženja, može se prijaviti Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata osobno, pisanim putem na adresu Državnog inspektorata ili putem online obrasca.
