Problem kockanja u Hrvatskoj je postao sve ozbiljniji. Sve više građana ima problem s kockom, sve više raste broj mlađih od 25 godina koji postaju ovisnici o kockanju, a na svakom koraku se otvaraju i automat klubovi, kladionice i kockarnice.
Svi oni na razno razne načine privlače nove i stare igrače, a svakodnevno s televizijskih ekrana, radio stanica, portala, društvenih mreža vrište reklame za klađenje, velike dobitke, sigurne dobitke… Ovisnost o kockanju jedna je od brzorastućih ovisnosti u Hrvatskoj, čak 50 tisuća građana je ovisno o kocki, a više kocka muškaraca nego žena. Kockanje može postati ozbiljan problem kako za pojedince tako i njihove obitelji ako postanu ovisni o kockanju.
Tim povodom mi smo u našoj Facebook anketi pitali građane što misle koliko reklame za klađenje opasne za razvijanje ovisnosti.
“Zabraniti”
Zagrepčani su u komentarima uglavnom bili mišljenja kako bi reklamiranje kockanja trebalo zabraniti.
“Bombardirani smo reklamama za kladionice sportske i sve ostale i ne razumijem kako to država dozvoljava”, “Zašto javno cimati ljude navlačiti ih na kvazi blagostanje i dobitak, a što je najgore stravičan broj djece i mladih nada se zaradi na taj način”,
“Zabraniti, jer je ta ovisnost o kockanju gora od alkohola i duhana, kao i najgora droga . Utjecaj na mlade je već prešao granicu tolerancije”, “Reklamirati drogu isto je kao i klađenje. Ovisnosti se javljaju. Zabraniti treba”,
“Jako. Nije mi jasno zašto se ne zabrane”, “Ne kužim zašto ih ne ukinu isto kao i reklame za cigarete i alkohol. Spada u istu kategoriju”, bili su neki od komentara.
Zagrepčanin otvoreno o paklu kockanja: ‘Potrošio sam sve, zadužio ženin auto i ni tad nisam prestao’
Srednjoškolci u paklu kocke
Podaci iz istraživanja “Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske”, koje se u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) provodi svake četiri godine, pokazuju da je barem jednom u životu igre na sreću igralo 61% stanovnika, a u zadnjih godinu dana 33,2%.
Prema istraživanju “Kockanje mladih u Hrvatskoj – učestalost igranja i zastupljenost problematičnog kockanja”, pokazuju kako je 72,9% srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo/kladilo se.
Najveći udio učenika ima iskustvo sportskog klađenja i igranja lutrijskih igara, a čak 12,9% srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem.
