Svaki roditelj u Zagrebu zna gdje je Klaićeva. Čak ni ne treba reći što ili koja ustanova, dovoljno je reći idem s djetetom u Klaićevu. Klinika za dječje bolesti Zagreb ovaj naziv nosi od 1993. godine, a do tada je bila dijelom drugih bolnica, na različitim lokacijama, no glavnina se nalazila u Klaićevoj ulici. Dugo godina se vode rasprave odgovarala li lokacija ili objekti povećanom broju malih pacijenata.
Nedostatak prostora ponekad ograničava, a kako su pojedine zgrade u obnovi rad s malom pacijentima je još izazovniji. Još jedan dodatak raspravi je nemogućnost parkiranja i dolaska do bolnice s djetetom s obzirom na gradsku gužvu. Obećanja o izgradnji javne garaže u blizini za sada su samo to, obećanja.
Je li izazovno voditi bolnicu koja se bavi isključivo malim pacijentima, koliko će trajati još obnova, kada možemo očekivati preseljenje bolnice u Blato te je li Baby Lasagna posjetio male pacijente, o tome i još drugim temama razgovarali smo s ravnateljem Klinike za dječje bolesti profesorom Goranom Roićem.
Svjetski koncept moderne dječje bolnice
Kako je voditi dječju bolnicu? Koliko je zapravo teško liječiti djecu?
Kada me ljudi često pitaju kako je voditi dječju bolnicu i sam postanem svjestan koliko je to zapravo kompleksan, zahtjevan i odgovoran posao. Ali ja ga ne doživljavam tako, sa svojim bliskim suradnicima ali i uz entuzijazam svih naših djelatnika trudimo se pružiti što kvalitetniju zdravstvenu skrb kao i uvijete boravka i liječenja za naše male pacijente. Nekoliko prethodnih godina, obilježenih COVID infekcijom, dva potresa koja su ostavila traga na bolnici, velikom poplavom u podrumskim prostorima bolnice, bilo je izuzetno zahtjevno, no mogu s ponosom reći da su se, u prvom redu zahvaljujući izuzetnom angažmanu i entuzijazmu naših djelatnika, sve bolničke djelatnosti i aktivnosti cijelo vrijeme kontinuirano i redovito odvijale, svi naši mali pacijenti bili su medicinski zbrinuti.
Naravno, dječja medicina je specifična i zahtjevna, svi smo posebno osjetljivi na djecu. Bolesno dijete, dijete kojem je potrebna medicinska skrb, zabrinuti roditelji i obitelj motiv je i misija kojoj smo usmjereni, ali u isto vrijeme za svakog zdravstvenog profesionalca velika satisfakcija i unutarnje zadovoljstvo, pružiti medicinsku skrb djetetu, biti na usluzi brižnom roditelju.
Bilo je govora da bi se u Blatu napravila velika dječja bolnica, koliko je taj projekt blizu?
Projekt je rekao bih u punom zamahu. Ovako opsežan, važan i dalekosežan projekt zahtijeva i vrlo opsežne i kvalitetne “administrativne” pripreme. Nakon dovršene studije izvodljivosti i idejnog projekta u tijeku je priprema za detaljan glavni i izvedbeni projekt. Riječ je o greenfield projektu, odnosno o dva potpuno nova bolnička objekta od ukupno 98 tisuća kvadratnih metara sa svim djelatnostima pedijatrijske dječje medicine. Dakle, jedna vrlo moderna dječja bolnica kojoj se jako veselim. Ako me pitate o dinamičkom planu, tijekom 2029. godine prva faza projekta trebala biti privedena kraju. Tada bismo trebali imati funkcionalnu nacionalnu kliničku dječju bolnicu, a s odmakom od dvije godine očekujemo dovršenje i drugog bolničkog objekta, poznatog i kao “maternity“ ili zaštita majki i ploda tijekom trudnoće i poroda. Glavnina i jezgra sadržaja nove nacionalne dječje bolnice je bolnički kompleks u Klaićevoj, s pridruženim i objedinjenim i nekim drugim djelatnostima bolničke pedijatrijske medicine grada Zagreba. Riječ je o svjetskom konceptu moderne dječje bolnice koja objedinjuje zdravstvenu skrb za dijete tijekom trudnoće i u kontinuitetu do punoljetnosti, dokazano najbolji koncept koji poznajemo.
Što bi to značilo za male pacijente? Da li bi zgrada u Klaićevoj ostala u funkciji hitne ili nešto slično?
Za naše male pacijente, kako sadašnje tako i za buduće generacije, ovaj projekt je rekao bih od vitalnog značaja. Klaićeva dječja bolnica u kojoj danas radimo iscrpila je sve mogućnosti daljnjeg razvoja i praćenja potreba dječje moderne medicine. Fischerova zgrada izgrađena 1908/1909. je počela raditi 1952. godine kao dječja bolnica. U njoj radimo i skrbimo za djecu 365 dana godišnje od 0 – 24. Tu su još i tri objekta koja su kasnije nadograđena.
Međutim, to je već prošlo one gabarite koje bi trebala imati suvremena dječja bolnica. I naravno, treba nam puno više prostora za rad – za nas i našu djelatnost te za naše pacijente i članove njihovih obitelji. I prostor i pristup i parkirališna mjesta. Da bi bolnica bila onakva kakvu naša djeca zaslužuju. Naravno, ne treba ni naglašavati da je pitanje potrebe moderne nacionalne dječje bolnice vrlo usko vezano i neodvojivo od pitanja daljnjeg vođenja i razvoja populacijske i demografske politike, a svjesni smo koliko su u tom smislu današnja vremena zahtjevna i kompleksna… Buduća namjena sadašnjeg kompleksa Klaićeve bolnice tek će se odrediti, ali siguran sam da će se nakon bolnice za taj vrlo atraktivni kompleks u užoj gradskoj jezgri naći prikladna i primjerena namjena.
Cilj je da Klinika bude poželjno, priznato i atraktivno radno mjesto za liječnike
Je li bolnica u potpunosti obnovljena? Odnosno što se sve obnavljalo?
Nakon dva razorna potresa oštećena su tri bolnička objekta od ukupno četiri objekta na lokaciji bolnica Klaićeva 16. Bolnica još raspolaže lokacijom u Klinici za tumore u Ilici gdje smo “podstanari” s našim Zavodom za dječju onkologiju i hematologiju, te iznajmljenim prostorom u Prilazu Gjure Deželića 79 gdje je smještena psihijatrijska i psihološka djelatnost te fizikalna medicina. Do ovog trenutka obnovljena su tri od četiri zgrade bolničkog kompleksa. Radovi su na dva objekta (Turina, Jovičić) u potpunosti gotovi, dok je na najstarijem bolničkom objektu Fischer u potpunosti rekonstruiran operativni blok kao i intenzivna njega, ta napravljen veliki dio potrebnih radova na sanaciji od potresa, dok preostali dio radova slijedi.
Spomenuo sam potpunu obnovu objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Vrlo često pitanje upućeno meni, zašto obnavljate i opremate kada je u planu izgradnja nove nacionalne dječje bolnice? Jednostavno, nemamo alternative, naše male pacijente iz grada Zagreba, Zagrebačke županije, ali i cijele RH nema tko preuzeti i naša je odgovornost i dužnost pružiti im dostupnost i kontinuitet zdravstvene skrbi, a našim djelatnicima uvijete rada i opremu kakve zahtijeva moderna pedijatrijska klinička medicina. Naravno, vrhunsku bolnicu u prvom redu čine vrhunski stručnjaci i djelatnici, “struka”, i to je ono što je najvrednije njegovati i nadam se što prije transferirati u prostore nove nacionalne dječje bolnice.
Dio liječnika kroz godine otišao je iz bolnice u privatne klinike, jesu li došli novi liječnici?
Istina je, manji broj liječnika odlučio s na rad u privatnom zdravstvenom sektoru a dio kolega uz posao u Klaićevoj, uz odobrenje poslodavca i poštivanje svih zakonskih preduvjeta, ima dozvolu za povremeni rad u drugim privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama. Međutim, mogu sa zadovoljstvom konstatirati da ne samo da smo osigurali potreban broj liječnika specijalista svih djelatnosti pedijatrijske medicine, već smo i proširili naše medicinske djelatnosti, primjerice uvođenjem pedijatrijske endokrinologije, protočne citometrije, a vrlo brzo i pedijatrijske infektologije. Cilj nam je da naša Klinika bude poželjno, priznato i atraktivno radno mjesto za liječnike i druge medicinske djelatnike koji se bave pedijatrijskom medicinom, a na nama je da im osiguramo kvalitetne uvjete za rad na razini vrhunske moderne pedijatrijske medicine. Naravno, konačni cilj koji zagovaramo i željno iščekujemo u tom smislu nova je nacionalna klinička dječja bolnica.
S kojim zahvatima i projektima se može Klaićeva pohvaliti?
Teško je pobrojati sve projekte i stručne dosege koje smo u Klinici ostvarili, spomenuti ću samo neke: Naš objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP), rekao bih “elitna” jedinica bolnice, najopterećeniji je dio bolnice i to u cijeloj Republici Hrvatskoj. Govorimo o pedesetak tisuća pacijenata godišnje. Naravno, trebalo ga je učiniti funkcionalnijim, kvalitetnijim, opremljenijim. Tu nam je izrazito dobro došla pomoć građevinara Hrvatske kojima i ovim putem zahvaljujem na njihovoj humanitarnoj akciji. Zasad smo u potpunosti uspjeli obnoviti pedijatrijski dio hitnog prijema, dok obnova dječje kirurškog dijela neposredno slijedi druga polovica tek slijedi. Zašto u dvije faze? Jednostavno si nismo mogli dozvoliti da prekinemo rad hitnog prijema niti na kraće vrijeme jer nitko drugi ni u Gradu Zagrebu niti u Zagrebačkoj županiji ne može preuzeti toliki broj malih hitnih pacijenata. Uveli smo djelatnost pedijatrijske endokrinologije, upravo započinjemo s radom laboratorija za protočnu citometriju pri Zavodu za dječju onkologiju i hematologiju, i to za potrebe čitave RH. Uz postojeći MR od 1,5 T upravo uvodimo u rad i novi MR od 3T, upravo kako bi maksimalno smanjili liste čekanja malih pacijenata na ovu pretragu; već sada u Klinici radimo 50% svih MR pretraga u dječjoj dobi i 80% MR pretraga u anesteziji. Niz je djelatnosti Klinike na razini izvrsnosti u okvirima RH i regije, u Klinici redovito borave stručnjaci iz drugih zemalja i suradnih ustanova, a naši stručnjaci redovito borave, educiraju i pomažu u drugim ustanovama u i izvan RH.
Baby Lasagna posjetio je male pacijente daleko od očiju medija
Je li uspostavljena “Putovnica za preživjele od pedijatrijske neoplazme”?
U tijeku je priprema svih administrativnih predradnji kako bi projekt “Putovnica za preživjele od pedijatrijske neoplazme” bio sveobuhvatno i kvalitetno uspostavljen. U organizacijskom i operativnom djelu projekta izuzetno je angažirana prof. dr. sc. Jelena Roganović, koja je ispred EU imenovana koordinatorom projekta u RH.
O čemu se radi, naime, izvanredni uspjesi liječenja djece s malignim bolestima, s petogodišnjom stopom preživljenja iznad 80%, prvenstveno su rezultat primjene agresivnih multimodalnih terapijskih protokola prilagođenih grupama rizika. Antitumorska terapija provedena u ranoj dobi može, međutim, uzrokovati komplikacije godinama nakon završenog liječenja. Kasne posljedice liječenja pedijatrijske neoplazme obuhvaćaju sve kasne ili kronične, fizičke i psihosocijalne negativne učinke, koji perzistiraju ili se pojavljuju 5 godina nakon dijagnoze primarne maligne bolesti. Epidemiološka ispitivanja potvrđuju da 60% preživjelih ima najmanje jedan kronični zdravstveni problem, a 30% ima ozbiljne dugotrajne posljedice. U usporedbi sa srodnicima iste dobi i spola, preživjeli imaju 8x veći rizik za teške kronične zdravstvene probleme. Upravo stoga, aplikacija „Putovnica za preživjele od pedijatrijske neoplazme“ (Survivorship Passport – SurPass) uvodi se s ciljem da se omogući svakoj osobi u Europi koja je u djetinjstvu liječena zbog maligne Implementacija ovog inovativnog alata na institucionalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini predstavlja za nacionalne zdravstvene sustave jedinstveno rješenje sustavnog, konzistentnog i ekonomičnog praćenja kasnih posljedica liječenja pedijatrijske neoplazme.
Je li Baby Lasagna došao u Klaićevu posjetiti male pacijente nakon donacije od 25 000 eura?
Marko Perišić /Baby Lasagna/ nedavno je posjetio Kliniku za dječje bolesti Zagreb. Tom prilikom zahvalili smo se Marku na njegovoj velikodušnoj donaciji koja će biti usmjerena na doopremanje Laboratorija za protočnu citometriju Zavoda za dječju onkologiju i hematologiju. Marko je zamolio da njegov posjet Klinici ne bude medijski popraćen jer se odlučio na takvu gestu iz osobnih motiva a ne zbog eventualne medijske reklame ili popularnosti. Naravno, zahvalili smo Marku na predivnoj gesti i pozvali na ponovni posjet naših malih pacijenata i djelatnika Zavoda za dječju onkologiju i hematologiju.
