Kako je moguće da se u jednom naselju gradi zgrada za zgradom, bez prateće infrastrukture, mogu se pitati Zagrepčani u bilo kojem kvartu grada. No, najveći bum u gradnji i najviše pitanja i kritika stanovnika ima u Svetoj Klari.
Nekad miran kvart, u kojem je bilo više livada i pašnjaka nego bilo čega drugog, danas je vjerojatno najbrže rastući kvart u Zagrebu. U kvart se može doći samo preko četiri pružna prijelaza, prometne gužve su velike, a javni prijevoz je ograničen na jednu ZET-ovu liniju. Do modernih zgrada vode uske ceste pune rupa i zakrpa, bez nogostupa i semafora te s malim brojem pješačkih prijelaza.
Kako smo već pisali protiv ovakvog građevinskog rasta bune se i stanovnici i članovi Mjesnog odbora, no kako oni tvrde njihova moć je u ovom slučaju mala ili nikakva. Potpredsjednik Mjesnog odbora Ivan Iličić kaže kako nadležni Gradski uredi za njihovu problematiku ne pokazuju volju za rješavanje silnih problema. Pitali smo Grad Zagreb što gradska vlast može učiniti po pitanju preizgrađenosti naselja i gdje je tu potrebna infrastruktura.
Realizacija sadržaja kasni u odnosu na izgradnju
Za područje Svete Klare temeljni prostorno-planski dokument je Generalni urbanistički plan grada Zagreba. Njime se u grafičkom dijelu plana planira mreža javnih i društvenih sadržaja, a njihova gradnja GUP-om je omogućena i na površinama stambene, mješovite te gospodarske namjene. Međutim, realizacija takvih sadržaja često kasni u odnosu na izgradnju stambenih i drugih sadržaja i to zbog izazova u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, rekli su nam u Gradu.
Do problema u prostoru dolazi i zbog činjenice da se ovo područje intenzivno razvija samo na temelju direktne provedbe Generalnog urbanističkog plana, bez izrade detaljnijih planova. Gradi se uglavnom na postojećoj parcelaciji (koja je nekadašnja poljoprivredna parcelacija) i uz postojeće prometnice koje su uglavnom neadekvatne u tehničkom smislu.
„Pritom pojedini investitori na svojim pojedinačnim česticama u pravilu nastoje ostvariti maksimalne izgrađenosti dozvoljene GUP-om, dok prometna i druga infrastruktura ostaje neadekvatna, a gradnja javnih i društvenih sadržaja uglavnom kasni za realizacijom stambenih sadržaja“, pojašnjavaju u Gradu.
Sveta Klara u urbanističkom kaosu, stanovnici nezadovoljni: Osjećamo se kao građani drugog reda
Javna rasprava o izmjenama GUP-a
U tijeku je javna rasprava o izmjenama Generalnog urbanističkog plana, u okviru kojeg se pokušavaju predvidjeti prostorno održivija rješenja koja stvaraju preduvjete za poboljšanje urbanog standarda života u naselju Sv. Klara uvažavajući javne potrebe i javni interes, istovremeno omogućavajući i zelenu tranziciju Grada.
To znači smanjenje gustoće stanovanja, povećanje prirodnog terena, uvođenje mjera primjene rješenja temeljenih na prirodi, nove zone javne i društvene namjene, novi park, nova zona sporta i rekreacije i drugo. Time će se, nadaju se u Gradu, donekle ublažiti negativni procesi u prostoru.
Međutim, temeljni problem ostaje u nacionalnom sustavu prostornog uređenja koji bi trebao predvidjeti učinkovite alate za ovakve prostorne transformacije što danas, nažalost, nije slučaj.
Djeca, ilustracija (Foto: Nikola Vilic / CROPIX)
Urbana komasacija je ukinuta 2014. godine
„U našem sustavu prostornog uređenja, naime nedostaju učinkoviti alati uređenja građevinskog zemljišta kojima bi se, temeljem plana detaljnijeg od GUP-a, na postojećoj parcelaciji ostvarila preraspodjela vlasničkih odnosa te osigurala transformacija u uređeno, urbanizirano područje s dovoljnim udjelom površina za prometnu i infrastrukturnu mrežu te javne sadržaje i javne prostore“, kažu u Gradu.
U takvim modelima uređenja građevinskog zemljišta provedbom preparcelacije odnosno urbane komasacije osigurava se prostor potreban za javne sadržaje, a teret se raspodjeljuje ravnomjerno na sve vlasnike.
Oni pojedinačno u konačnici imaju manju površinu zemljišta od početne, ali takvo zemljište vrijedi više jer se radi o uređenom i opremljenom urbanom području. Nažalost, kažu u Gradu, urbana komasacija kao mogućnost ukinuta je Zakonom o prostornom uređenju koji je na snazi od 2014. godine.
Od livada do gradilišta: Sveta Klara u središtu urbanizacijskog rasta bez infrastrukture
Upravno tijelo nije ovlašteno uskratiti izdavanje građevinske dozvole
Mogućnosti, uvjete i način gradnje određuju prostorni planovi, a uvid u važeće prostorne planove je omogućen putem mrežnih stranica Grada Zagreba (www.zagreb.hr) – ZG GEOPORTAL – katalog slojeva: prostorni planovi, poveznica: https://geoportal.zagreb.hr.
„Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove provodi prostorne planove izdavanjem akata za provedbu prostornih planova i građevinskih dozvola, pri čemu se akti kojima se provode prostorni planovi izdaju u upravnim postupcima koje javnopravno tijelo ne rješava po slobodnoj ocjeni, već isključivo na temelju zakona i drugih propisa“, kažu u Gradu Zagrebu.
Naime, upravno tijelo graditeljstva nije ovlašteno uskratiti izdavanje građevinske dozvole investitoru koji ispuni uvjete propisane Zakonom o gradnji te, između ostaloga, zahtjevu priloži glavni projekt kojega je ovlašteni projektant, u pogledu lokacijskih uvjeta, izradio u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom ili određenim lokacijskom dozvolom, a na koji su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, zaključuju u Gradu.
