Bivši ministar gospodarstva i ekonomist Ljubo Jurčić građanima je uputio neke savjete kako uštedjeti ove jeseni.
“Objektivno, male su mogućnosti građanima za uštedu, ali one postoje, barem po pitanju hrane. Sjetimo se naših starijih što su radili”, rekao je tada Jurčić koji je Hrvatima savjetovao neka kupe škrinje i investiraju u svinjske polovice i teletinu direktno od proizvođača na selu, neka opet počnu raditi zimnicu kao naši stari.
Jurčić je na pitanje kako da prosječna hrvatska obitelj zaista uspije ostvariti njegov savjet rekao samo da građani nemaju drugog izbora jer će postati siromašni.
“Treba pripremiti zimnicu, uložiti. U moje vrijeme u urbanim sredinama čitave su zgrade mirisale ili smrdjele (kako tko voli) po zimnici. Vino kupiti direktno kod proizvođača, 100 ili 200 litara, u podrumu kuće ukiseliti kupus. Neka jedan to napravi, bit će dovoljno za više njih”, kaže ekonomski analitičar.
Savjeti iz prve ruke
Iz prve smo ruke odlučili saznati što o tome misli kumica s Dolca te koje nam savjete može dati upravo o kiseljenju kupusa.
“Za početak biste trebali nabaviti plastičnu bačvu koju možete kupiti u sjemenarnici baš za te potrebe. Zatim vam je potrebna vreća u koju ćete položiti kupus, a onda i neki teški predmet koji će ga dobro stisnuti”, započela je 80-godišnja Milka Gregorina sa svojim savjetima.
“Na dnu kupusa važno je izbušiti rupu te u nju smjestiti malo veću količinu soli, no ne smijete zaboraviti posoliti i vodu”, rekla je te dodala da je ova godina zbog velike suše loša za sav urod, a najlošije su prošli grah i krumpir.
Iskusna Milka Gregorina, koja na Dolac dolazi od davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća, napominje da je za kiseljenje najbitnije kupiti kvalitetno zelje jer ipak je najvažnije znati što konzumiramo.
Ona svoje zelje, za koje tvrdi da će ga ove godine kiseliti puno manje, tijekom kiseljenja pohranjuje u podrumu.
“Najvažnije je jako čvrsto zavezati vreću u koju ste stavili kupus, zatim staviti nešto teško na nju i onda jako jako dobro zatvoriti bačvu. Tako će vam zelje što prije “zakipjeti””, opisala je proces koji traje otprilike mjesec dana.
Također, savjetuje da je bitno stalno provjeravati stanje kupusa, te uliti dodatnu vodu ako ju zelje “popije”.
“Zelje je jako suho, ono brzo popije vodu i ako ga ne provjeravate dovoljno često, ne bude završilo dobro”, rekla je.
“Vi mislite kiseliti zelje u stanu?”
Na pitanje može li se zelje kiseliti u stanu, Milka se blago nasmiješila pa upitala: “Imate li vi balkon ili smočnicu?”
Na moj negativan odgovor, u razgovor se ubacila njena mlađa kolegica koja je začuđeno upitala: “Vi mislite kiseliti zelje u stanu?”
No, Milka na kraju spašava situaciju pa je blago rekla: “Započnite kiseljenje s 20 kilograma zelja, zatvorite vreću, zatvorite bačvu, a ako bude previše smrdjelo, bacit ćete ga, šta sad”.
