Između Harmice i Dugog Sela 50 ‘divljih’ prijelaza: ‘Mi vidimo što će se dogoditi, ali ne možemo to spriječiti’

Emisija “Muška strana priče” istražuje raznolike poslove i karijere običnih ljudi, pružajući uvid u njihove svakodnevne izazove i uspjehe. Kroz zanimljive razgovore, gosti dijele svoja iskustva i savjete, otkrivajući što znači raditi u različitim profesijama. Cilj emisije je osvijetliti puteve do raznih karijera i potaknuti gledatelja da razmisli o raznim karijernim mogućnostima.

Oko 22500 putnika dnevno, odnosno godišnje njih oko 8,2 milijuna koristi usluge Hrvatske željeznice putnički prijevoz na gradsko-prigradskim linijama u i oko Grada Zagreba. Na razini Hrvatske, ta brojka je još veća i iznosi oko 23,8 milijuna putnika u 2023. godini, što je za skoro trećinu više nego godine prije.

Odgovornost za siguran prijevoz svih tih putnika na sebe svakodnevno preuzimaju marljivi strojovođe, pa smo iskoristili priliku te u sklopu emisije ‘Muška strana priče’ porazgovarali s dugogodišnjim strojovođom Tomislavom Bakunićem.

Ne može zamisliti da radi neki drugi posao

„Zadnjih 19 godina radim kao strojovođa, a posljednjih godinu dana i kao instruktor strojovođa“, uvodno nam je objasnio gospodin Bakunić te objasnio kako se strojovođa može postati na dva načina.

Prvi je da se završi četverogodišnja tehnička srednja škola za strojovođu, a drugi je da se završi prekvalifikacija u trajanju od nekoliko mjeseci, pod uvjetom da već imate završen neki tehnički smjer.


Na pitanje koliko teškim smatra posao strojovođe, Tomislav odgovara: „Nijedan posao nije lagan, a ovaj pogotovo. Ima nekih stvari na koje se na početku jako teško naviknuti, kao što je nepostojanje klasičnih smjena.“

Svaki početak je težak, no istaknuo je kako se sada ne može zamisliti da radi bilo koji drugi posao. Svojim primanjima je zadovoljan, no s obzirom na odgovornost koju strojovođe nose smatra kako bi mogla biti i veća.

Upravljačka kabina u novim vlakovima: Radno mjesto svakog strojovođe

Upravljanje vlakom je jako moćan i ponosan osjećaj

Zanimalo nas je i kakav je osjećaj upravljati kompozicijom teškom stotinama tona, a Tomislav je bez razmišljanja izjavio: „Moćan, jako moćan. Čovjek se osjeća i ponosno i lijepo i ugodno i sve ono najljepše“.

Prisjećajući se svoje prve vožnje rekao je da mu nije bilo svejedno. „Na početku je uvijek teško. Pogotovo prije 20-ak godina kad nije bilo ni mobitela i kad ste bili prepušteni sami sebi. Znoj curi, nema spavanja, puca te adrenalin, prisutan je strah, ali kad se uspješno odradi prva vožnja onda je dalje sve bolje i bolje“.

Za najdražu, ali ujedno i najizazovniju trasu pruge u Hrvatskoj izdvojio je onu od Zagreba do Rijeke. Ističe kako se ta trasa mijenja s godišnjim dobima i da njome nikad nije dosadno voziti jer su prizori prekrasni. Zbog toga, ali i konfiguracije terena ujedno je smatra i najizazovnijom trasom u Hrvatskoj.

Meteorolog DHMZ-a o vremenskom fenomenu: Otkrio nove informacije o zamućenom nebu

Željezničke nesreće su česte i ostavljaju ružne posljedice

Naš razgovor polako je skrenuo na temu željezničkih nesreća za koje naš sugovornik ističe kako ih ima puno i kako su dosta česte.

„Riječ je o naletima na vozila, pregaženja i slične stvari koje mi na žalost ne možemo izbjeći“. I Tomislav je sam sudjelovao u takvim situacijama, a priznao je i kako se s takvim stvarima nije lako nositi: „To je dosta teško. Sama pomisao da ubijete nekoga, da se dogodila nesreća je teška. Borba to bude. Sto misli vam prolazi kroz glavu. To su ružne stvari koje ostavljaju posljedice.“

Prema podacima s kojima raspolaže HŽPP, na relaciji od Harmice do Dugog Sela koja karakterizira gradsko-prigradski prijevoz u Zagrebu nalazi se oko 50 ‘divljih’ prijelaza preko pruge. U prosjeku, vlak na ovoj relaciji prolazi svakih 15 minuta.

„Trebali bi ljudi više paziti, što u prometu, što pješaci. Vlak je… to je sekunda. Mi vidimo što će se dogoditi, ali ne možemo to spriječiti. To je veliki stres koji ostavlja i velike posljedice”.

U Hrvatskoj nedostaje strojovođa, posao nije problem dobiti

No unatoč tome, lijepe strane posla nadvladavaju one ružne. A jedna od lijepih stvari je što je uvjeren da će svatko tko se školuje za strojovođu taj posao i dobiti. Kao što smo napomenuli ranije, Tomislav Bakunić posljednjih godinu dana radi i kao instruktor strojovođa.

„Strojovođa treba u Hrvatskoj. Danas ako položiš, sutra ćeš dobiti posao. Ima mjesta za sve i potrebno je još strojovođa“.

Nepalac poručio Zagrepčanima zašto se njih ne trebaju bojati: ‘Morate nam dati šansu’

Vjeruje kako će željeznički promet postati najkvalitetniji prijevoz u Hrvatskoj

Vjeruje kako željeznice u Hrvatskoj imaju svijetlu budućnost. Tomislav napominje kako su počela brojna ulaganja, radovi se izvode na sve strane, nabavljaju se novi vlakovi od kojih su brojni već u prometu i siguran je kako će vlakovi kroz određeno vrijeme postati najbolji, pa i najbrži način prijevoza u Hrvatskoj.

HŽPP u svom voznom parku ima 61 novi niskopodni vlak od kojih je 55 elektromotornih te 6 dizel-električnih vlakova. Do kraja 2026. godine, predviđeno je da HŽPP raspolaže sa 76 novih motornih vlakova. Proizvodi ih Končar – Električna vozila, a mogu postići brzinu do 160 km/h. Teški su 140 tona, a za putnike je osiguran i besplatan pristup internetu.

No dok se to ne dogodi, vožnju vlakom od Zagreba do Splita okarakterizirao je kao – avanturu! „Kroz par godina kad se završe projekti, mislim da će ta vožnja trajati puno kraće i da će vožnja vlakom postati najkvalitetniji prijevoz“.

Postoji više projekata kojim HŽPP nastoji potaknuti građane na korištenje željezničkog prijevoza. Besplatan prijevoz djece i učenika započeo je 2021. godine, a danas oko 80.000 djece redovito ili povremeno koristi vlak kao prijevozno sredstvo. Gotovo 20.000 studenata koristi mjesečnu kartu od 10 € koja im omogućuje neograničen broj besplatnih vožnji vlakom, a od ove godine pokrenut je i projekt besplatnog prijevoza za umirovljenike.

Sve detalje razgovora sa strojovođom Tomislavom Bakunićem saznajte na našem YouTube kanalu.


Komentari