Hrvatsko narodno kazalište ima dugu povijest. Impresivnu zgradu, koja može primiti oko 750 gledatelja, projektirali su austrijski arhitekt Ferdinand Fellner i njemački arhitekt Hermann Helmer, a svečano je otvorena 14. listopada 1895. godine.
HNK u Zagrebu danas djeluje kao središnje nacionalno kazalište s tri ansambla: opernim, dramskim i baletnim, stoji na stranicama kazališta. Njeguje raznovrstan program, izvodeći djela domaćih autora te klasični, moderni i suvremeni svjetski repertoar.
Tijekom sezone kazalište izvodi više od dvanaest premijera i dvadeset repriznih naslova, s ukupno preko dvjesto dvadeset scenskih izvedbi. Sve ovo pa i više bio je povod za razgovor s intendanticom Ivom Hraste Sočo.
Što nas očekuje u sljedećoj sezoni u HNK?
Sezonu koja je pred nama obilježit će, uz reprizne uspješnice u drami, operi i baletu, 11 premijernih naslova koji su osmišljeni sukladno zadanoj misiji HNK-a u Zagrebu pri čemu balansiramo između klasičnih i suvremenih te hrvatskih i svjetskih naslova u sve tri umjetničke cjeline.
Zastave, Zločin i kazna, Gita i skriveni svijet
Koje nove predstave/baleti/opera nas očekuju?
Otvorenje dramske sezone bit će predstavom Kralj Gordogan Radovana Ivšića u režiji Renea Medvešeka, slijedi velika ansambl predstava prema romanu Zastave Miroslava Krleže koju će postaviti redatelj Ivan Planinić, a u HNK u Zagrebu se vraća i Jernej Lorenci u čijoj režiji ćemo gledati Zločin i kaznu Fjodora M. Dostojevskog. Postavit ćemo i još jedan naslov iz suvremene dramske literature.
U Operi pripremamo tri premijerna naslova: Paraćevu Juditu, Massenetovog Werthera i Dvořákovu Rusalku dok nas u rujnu očekuje drugo izdanje Zagrebačkoga opernog festivala. Nastavit ćemo izvoditi i koncertni program u foajeu, a u sklopu festivala prikazat ćemo novi premijerni naslov za djecu – Gita i skriveni svijet.
U baletnom repertoaru publika će moći, uz reprizne, vidjeti premijerne izvedbe Petruške Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga, uz koju se izvodi i Žar-ptica u koreografiji Maše Kolar. Također, nastavljamo suradnju s Muzičkim Biennaleom Zagreb, večer tri različita skladatelja povezana s tri različita koreografa. Vidjet ćemo i kultnu koreografiju Rolanda Petita Carmen i Arležanku.
Od gostovanja zagrebačkog HNK u inozemstvu želim, između ostalih, istaknuti izvedbu dramske uspješnice Zbilja u Berlinu, opernog klasika Ero s onoga svijeta u beogradskoj nacionalnoj Operi, a u Zagrebu će gostovati Teatro Sao Luiz iz Lisabona s dramskom predstavom Pendulum, Roberto Bolle i zvijezde milanske Scale na baletnim koncertima na početku sezone, zatim Poljska kraljevska opera, SNG Maribor, Teatre Principal de Palma i Narodno pozorište Beograd u sklopu Zagrebačkog opernog festivala i drugi.
Ljetno kino Ribnjak u srpnju otvara svoja vrata: Prikazuje se ukupno osam naslova
Onile i fizička prodaja karata
Kolika je posjećenost HNK?
Popunjenost dvorane od skoro 95 posto te više od 5500 prodanih pretplata, znak je zadovoljstva publike, a uz nagrade koje su osvojile naše predstave i umjetnici, jasan signal ostvarenih umjetničkih dosega.
Hoćete li prijeći u potpunosti na online prodaju karata ili ostaje i klasična prodaja? Naime, svi se sjećamo gužvi i redova Zagrepčana kako bi došli do ulaznice za baletni klasik „Orašar“ Petra Iljiča Čajkovskog. Tada su „padali“ komentari da ne bi bilo gužvi da je sva prodaja online.
U našem poslovanju uvijek uzimamo u obzir generacijsku profiliranost naše publike tako da, zasad, ostajemo pri ustaljenom modelu gdje se ulaznice prodaju na blagajni i online. Uostalom, tako posluju i ostala kazališta u našem okruženja koja su slična našem.
Gradi se druga scena HNK
Hoće li zgrada u obnovu ili će se obnavljati dio po dio? Naime, zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imala je tek dvije obnove, 1937. i 1969. godine.
Kroz ovu sezonu, sukladno planovima, ući ćemo u završnu fazu izgradnje druge scene u Adžijinoj ulici s ciljem završetka u 2025. čime će HNK u Zagrebu dobiti još jednu scenu za izvođenje svojih predstava, ali i za probe. Nakon završetka druge scene, planirano je započeti obnovu glavne zgrade, dio dokumentacije je već izrađen. Glavna zgrada mora ići u obnovu (posljednja obnova bila je 1969. godine) koja će biti pomno isplanirana kako ne bismo na duži period zaustavili izvođenje programa na glavnoj pozornici.
Izabrana ste u upravni odbor Opera Europe, najvećeg europskog udruženja opernih i baletnih kuća, što to znači za Vas, a što za HNK?
Velika mi je čast i osobno priznanje mom dosadašnjem radu što sam izabrana u Upravni odbor Opere Europe te što sam, nakon toga, kao njihov delegat sudjelovala na World Opera Forumu u Los Angelesu. Za HNK u Zagrebu moje članstvo u takvoj organizaciji, ali i ostalih kolega u drugim međunarodnim organizacijama znači nastavljanje pozicioniranja središnjeg hrvatskog kazališta u europskom kulturnom krugu te dobru platformu za suradnju s drugim kazališnim kućama u Europi i šire.
