Hrvatsku muči velik problem, nikako da ga riješimo: ‘Zapeli smo 30 godina u prošlosti’

Djeca, ilustracija (Foto: Nikola Vilic / CROPIX)

Hrvatsko obrazovanje vječna je tema za rasprave, sastanke i konferencije, ali i mjesto prijepora mnogih. Dok je za neke ono dovoljno dobro osmišljeno, neki bi ga iznova reformirali po uzoru na druge zemlje. Ono što jest veliki problem je kronični manjak osoblja u prosvjeti. Kvalitetni kadar neupitno postoji, ali plaće u obrazovanju nisu na pravoj razini.

Trend koji je podijelio Zagrepčane: ‘Majka me ne pušta tako odjevenog da pretrčim od haustora do taksija’

Često se u javnom prostoru povlače teme o reustroju pojedinog segmenta obrazovanja. Konstantne su i javne rasprave, u njima sudjeluju brojni dionici sustava, ali kao da još uvijek obrazovanje ne polučuje željene rezultate. Najnovija podtema je sustav visokog obrazovanja kojega valja revidirati.

Povodom Međunarodnog dana obrazovanja, koji se obilježava 24. siječnja, pitali smo vas u našoj Facebook anketi što biste promijenili u hrvatskom sustavu obrazovanja. Evo nekih odgovora.

Profesor u školi, ilustracija (Foto: Pexels)

Treba promijeniti mnogo toga

“Sve. U školama je negativna selekcija zaposlenih, u Ministarstvu i područnim uredima, Agenciji za odgoj i obrazovanje rade oni kojima škola smrdi, pojma nemaju o svakodnevnim problemima niti ih se to tiče. Svi bi reforme, ali ne diraj moju satnicu odnosno radno mjesto.”


“Osnovna škola 10 razreda, a srednja 3 razreda. Djeca kada završe osmi razred njih 5 posto možda zna čime će se baviti u životu. Razlog je svima jasan, premladi su da bi se usmjeravali u koju će srednju školu.

Sa 16 godina su puno zreliji i većina ih zna što će i čime će se baviti u životu. Osim ako ih roditelji ne guraju pa završe kao neki doktori ili pravnici i ne zanima ih struka pa imamo brdo nesposobnih doktora i pravnika. Sve u lijepoj našoj počinje od osnovne škole.”

“Puno toga. Kao prvo, učenike i studente bi se nekim individualnim pristupom trebalo učiti tako da shvate gradivo, a ne da samo za ispit napamet naštrebaju informacije koje će vjerojatno zaboraviti par dana nakon ispita.

Pripazite: Još jednog lijeka više neće biti u prodaji, pacijenti dobili posebnu obavijest

 

Drugo, barem na fakultetima obratit pažnju na to koji predmeti nemaju veze sa smjerom koji se studira i nisu potrebni za tu struku, a koji predmeti su potrebni, a nema ih (moj smjer na prvoj godini ima matematiku koja nam kasnije uopće ne treba, a nemamo engleski jezik koji nam treba za pisanje i proučavanje znanstvenih radova pa neke stručne pojmove na engleskom moramo naučiti sami).

Treće, kad sam ja bio u srednjoj, neko gradivo koje smo učili bilo je oko 15 godina zastarjelo, ne znam je li se što od onda promijenilo, ali ako nije, trebalo bi modernizirati gradivo.

Škola od 9 ujutro

Četvrto, mislim da bi u škole trebalo uvesti neke predmete koji su korisni i zanimljivi, a nema ih, poput geologije koja se učila samo u sklopu geografije. I peto, generalno modernizirati obrazovni sustav koji nam je zapeo 30 godina u prošlosti.”

“Škola da počinje u 9 ujutro, polovicom rujna i završava početkom lipnja.”

“Prije svega treba promijeniti sustav školovanja budućih učitelja/profesora koji bi trebali znatno više vremena provoditi u razredu i puno više sati prakse odraditi kako bi spoznali na koji način djeca funkcioniraju i razumiju gradivo. Sada je puno važnija forma od sadržaja.”


Komentari