Predviđanje vremena ovih dana postaje sve važnije. Svi se pitaju hoće li Hrvatsku pogoditi poplave koje je ciklona Boris izazvala u Austriji, Mađarskoj, Poljskoj i drugim europskim zemljama.
Iako meteorologija koristi znanstvene metode i snimke za predviđanje vremena, nemoguće je s potpunom sigurnošću predvidjeti atmosferske kretnje te vremenska prognoza, iako dobar izvor informacija, nije nepogrešiva.
Dok se ljudi za predviđanje vremena oslanjaju na znanost, životinje koriste svoju intuiciju, koja je u mnogih vrsta veoma istančana jer imaju organe kojima mogu osjetiti suptilne promjene u tlaku zraka. Zanimljivo je da i neki ljudi mogu osjetiti da dolazi promjena vremena, pa tako neki “to osjete u kostima”.
‘Sto puta bolje od meteorologa’
Javio nam se jedan čitatelj, koji se za predviđanje vremena oslanja na zanimljivu metodu. Naime za kućnog ljubimca ima kornjaču čančaru koja živi u njegovom vrtu. Dok kornjača ima puno prostora za šetnju, na imanju se nalaze i mjesta gdje može potražiti zaklon, jer čančare vole tražiti skrovišta.
“Prestao sam vjerovati vremenskim prognozama. Doslovno kad god se oslonim na njih ili zaboravim kišobran ili ga bez veze nosim sa sobom. To je sad praktički na razini horoskopa. Moja kornjača predviđa vrijeme sto puta bolje od meteorologa. Kad god dolazi nevrijeme ona potraži zaklon i uvuče se u oklop i to čak nekih pet-šest sati prije oluje. Imam dojam da je praktički nepogrešiva”, napisao nam je.
Inače obična čančara (testudo hermani) u Hrvatskoj je zaštićena vrsta koju se ne smije micati s njenog prirodnog staništa. Međutim dozvoljeno ju je držati kao kućnog ljubimca ako ju se nabavi od registriranog uzgajivača.
Ugrožena i zaštićena su vrsta
Gubitak pogodnog staništa ugrožava čančare, jer je naše priobalje posljednjih 30 godina postalo veliko gradilište. Lokalne vlasti u novim prostornim planovima ne samo da zanemaruju izgradnju vrtića i parkova, nego uopće ne planiraju očuvanje zelenih površina koje su ključne za opstanak divljih životinja, uključujući čančare.
Betonizacija i apartmanizacija potiskuju ih u unutrašnjost. U Šibeniku ih se, primjerice, može naći samo u privatnim vrtovima ljudi koji ih čuvaju, dok se i u području Vodica njihova staništa sve više smanjuju.
Iako nema znanstvenih istraživanja specifično o kornjačama, gmazovi, kao i većina životinja osjetljive su na atmosferski tlak te time do neke razine mogu “predvidjeti” vrijeme, pogotovo nadolazeće oluje. To uostalom mogu i neki ljudi koje zovemo meteoropatima, kod kojih se zbog promijene u vremenu mogu javiti glavobolje.
Ptice se evakuiraju prije uragana
Najpoznatiji primjer u kojem u narodnoj predaji životinje mogu predvidjeti vrijeme je slučaj svizaca koji prema priči mogu predvidjeti dolazak proljeća. Prema predaji po položaju sjene prvog svisca koji izviri iz rupe u veljači nakon zimskog sna može se predvidjeti koliko će još trajati zima.
Početkom listopada stiže novi vremenski poremećaj: ‘Ne treba sve uzimati zdravo za gotovo’
Neke ptice navodno mogu ćuti infrazvukove s pomoću kojih mogu predvidjeti nadolazeće oluje. U istraživanju objavljenom 2014. godine objavljeno je da je grupa zlatokrilih cvrčica (ptica pjevica sličnih vrapcima) nalik vrapcima napustila područje u Tennesseeju 24 sata prije nego što je regiju pogodio uragan.
