Alarmantno stanje na Medvednici: ‘Pogledajte što ljudi zapravo rade po šumama’

Medvednica, ilustracija (Foto: Matija Djanjesic/CROPIX)

Gdje god se nalazili u Zagrebu pogled će vam odlutati do Medvednice. Jedan od simbola grada bez kojeg je teško zamisliti vizuru našeg grada. Njezin vrh Sljeme je poznat po tornju koji se nalazi na vrhu, a planinarima i posjetiteljima kao simbol dolaska na vrh Medvednice.

Medvednica je i park prirode, poznata po bogatoj biološkoj raznolikosti, po špilji Veternici, po planinarskim stazama koje vode kroz park, pružajući mogućnosti za planinarenje, biciklizam i šetnje u prirodi.

Na njenim padinama nalaze se brojni povijesni spomenici, od srednjovjekovnih utvrda i crkava do starih rudarskih okna. Najpoznatija utvrda je Medvedgrad, srednjovjekovni grad sagrađen u 13. stoljeću kao obrana od napada.

Medvednica (Foto: Boris Kovacev / CROPIX)

Mnogi izazovi u očuvanju Medvednice

Što sve Park prirode Medvednica nudi, što će sve obnavljati, kako riješiti problem off road vozača pitali smo ravnateljicu Parka Marinu Popijač.

S kojim problemima u Parku prirode Medvednica se suočavate?
Park prirode Medvednica suočava se s brojnim izazovima u očuvanju prirodne i kulturne baštine i sigurnosti posjetitelja, tu su neriješeni imovinsko – pravni odnosi = loše stanje/propadanje objekata, sezonalnost posjećivanja i koncentriranost infrastrukture i posjetitelja u Vršnoj zoni, OFF – ROAD vožnja (quadovi, motokroseri, biciklisti na planinarskim stazama), zatim odlaganje glomaznog i građevinskog otpada u šumu (mikro deponiji) i kamenolome (makro deponiji).

Tu je i rezanje jelovih grana za preprodaju cvjećarima, izrada drva za ogrjev bez popratne dokumentacije, način izvođenja šumskih radova, zatim devastacija infrastrukture Parka. Tu je o i prekomjeran broj vozila u parku i parkiranje na zelenim površinama te na javnoj prometnici čime se ugrožava sigurnost, klimatske promjene (olujni vjetrovi, velika šteta na šumi i šumskom zemljištu) i treba pomiriti različite interese dionika na području Parka.


Na koji se način upravlja parkom?
Upravljanje i korištenje prostora Parka prirode Medvednica provodi se na temelju Zakona o zaštiti prirode, Pravilnika o zaštiti i očuvanju Parka prirode »Medvednica«, Plana upravljanja Parkom prirode Medvednica i Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode »Medvednica«, Urbanističkog plana uređenja državnog značaja »Skijaški kompleks«, Medvednica i Urbanističkog plana uređenja državnog značaja »Vršna zona«, Medvednica. Neposredni nadzor u Parku prirode vrše čuvari parka prirode sukladno Pravilniku o načinu rada i postupanja čuvara prirode.

Novo ruho: Otvara se obnovljena turistička atrakcija na Medvednici

Veliki planovi za obnovu staze Bliznec i Šetnice Medvedgrad

Koji su planovi za razvoj Parka prirode Medvednica?
Planovi za razvoj Parka definirani su kroz Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode »Medvednica«, Urbanistički plan uređenja državnog značaja »Skijaški kompleks«, Medvednica, i Urbanistički plan uređenja državnog značaja »Vršna zona«, Medvednica, Planom upravljanja Parkom prirode Medvednica te Godišnjim programom Paraka prirode Medvednica, koji su javni dokumenti na našoj web stranici.

U 2024. godini završen je projekt „Uređenje zaštićenog kulturnog dobra Rudarski vrt i Rudnik Zrinski“ kojim je rekonstruiran Rudnik i okolno područje s ciljem uspostavljanja višeg stupnja kvalitete korištenja. Za isti lokalitet postignut je sigurniji i atraktivniji prostor za posjećivanje i edukaciju te unaprijeđena je opremljenosti lokaliteta.

Partner na projektu je bio Grad Zagreb, a rekonstrukcija je uključivala izradu projektne dokumentacije te nakon toga uređenje okoliša na lokalitetu Rudarski vrt i Rudnik Zrinski, zamjenu drvenih obloga ulaznog dijela u Rudnik, sanaciju betonskih zidova iza drvene obloge ulaznog dijela u Rudnik, sanaciju drvenih stuba na ulazu, lokalnu sanaciju pojedinih elemenata (izložbenih predmeta uključujući i alate), sanaciju elektroinstalacija, sanaciju i zamjenu dotrajale multimedijalne opreme, zamjenu drvenih skulptura u Rudniku, sanaciju lokalno oštećenih dijelova hodnih staza, sanaciju drvenog objekta za prihvat posjetitelja, sanaciju informacijskih ploča u vanjskom i unutarnjem prostoru te postavljanje zaštitne ograde oko Rudnika.

Rudnik Zrinski (Foto: Boris Kovacev/CROPIX)

U 2024. godini očekujemo stvaranje uvjeta za sufinanciranje Šetnice Medvedgrad obzirom da smo prošle godine izradili projektnu dokumentaciju. Rekonstrukcijom pristupne staze prema Medvedgradu od Gloga do Centra za posjetitelje želi se doprinijeti povećanju sigurnosti posjetitelja i otpornosti posjetiteljske infrastrukture, povećanju atraktivnosti i kvalitete posjetiteljske infrastrukture, smanjivanju ekološkog otiska posjećivanja u zonama pritisaka u skladu s EU standardima zaštite okoliša, jačati održivosti i poticanju zelene i digitalne tranzicije, poboljšanju kvalitete života i zdravlja ljudi te informiranju i edukaciji posjetitelja o važnosti očuvanih ekosustava i klimatskih ciljeva.

Predmet ovog projekta je obnova Šetnice Medvedgrad. Za predmetni zahvat u prostoru nisu propisani lokacijski uvjeti s obzirom da zahvat u prostoru predstavlja linijsku građevinu, šetnicu Medvedgrad – za koju nije potrebno ishođenje dozvole za građenje, tj. prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

Ovim projektom se zadržava trasa predmetne šetnice. Vrši se zamjena kolničke konstrukcije uz vraćanje postojeće granitne kocke kao gornji habajući sloj. Planira se obnoviti postojeća oborinska odvodnja. Šetnica Medvedgrad duljine je 410 m i širine cca 3.5 m s dva proširenja za mimoilaženje i dva odmorišta, vidikovca. Projektom se planira ugraditi punionica za vozila i električnih bicikala, uvesti led rasvjeta, interfonski sustav odnosno skup povezanih uređaja za uspostavljanje govorne veze između zaposlenika i posjetitelja s slabijom pokretljivošću na ulazu šetnice i osoba na šetnici odnosno na parkingu punionice električnih vozila i bicikala. Projektom je planirana izgradnja solarne elektrane na kulturnom dobru Srednjovjekovna utvrda Medvedgrad koja bi uključivala električnu instalaciju sunčane elektrane 38,76 kWp na krovu Zapadnog Palasa i 15,20 kWp na krovu Istočnog palasa, a u sve u svrhu ostvarenja cilja Zelenija Europa odnosno posebnog cilja obnovljivi izvori energije.

Gdje prespavati na Medvednici: Rijetki planinarski objekti nude noćenje

Cilj obnove Šetnice Medvedgrad je doprinijeti povećanju sigurnosti posjetitelja i otpornosti posjetiteljske infrastrukture, povećanju atraktivnosti i kvalitete posjetiteljske infrastrukture, smanjivanju ekološkog otiska posjećivanja u zonama pritisaka u skladu s EU standardima zaštite okoliša, jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije, poboljšanje kvalitete života i zdravlja ljudi te informiranje i edukacija posjetitelja o važnosti očuvanih ekosustava i klimatskih ciljeva.

Sada je izrađena projektna dokumentacija i dobivene su sve dozvole na projektnu dokumentaciju ishođenjem posebnih uvjeta i potrebnih suglasnosti javnopravnih tijela. Naravno, sada slijedi osiguravanje izvora financiranja, ali nadamo se da će se skoro raspisati neki od natječaja na koji bismo aplicirali. Sredstva za postavljanje solarne elektrane osigurana su iz Zajedničkih sredstava parkova Hrvatske.

Također je izrađena projektna dokumentacija za uređenje korita dijela potoka Bliznec i rekonstrukciju staze Bliznec i poslovne upravne zgrade Bliznec, pod nazivom projekta projekt „Šumska staza Bliznec“. Projektna dokumentacija je predana na e dozvolu za ishođenje posebnih uvjeta i potrebnih suglasnosti javnopravnih tijela.

Pogled na grad (Foto: Boris Kovacev/ CROPIX)

Javna ustanova Park prirode Medvednica podnijela je Zahtjev za pravo služnosti i pravo građenja na potoku Bliznec u svrhu provedbe projekta „Šumska staza Bliznec“ – „Uređenje i održavanje korita dijela potoka Bliznec za projekt pješački mostovi šumske staze Bliznec“.
Zahvati na projektu uključili bi uređenje dijela potoka Bliznec i premještanje taložnice na drugu poziciju s ciljem usklađenja prirodnog toka potoka. Uređenjem dijela korita potoka Bliznec koristili bi se najvećim dijelom materijali prirodnog porijekla koji bi se uklopili u sredinu u kojoj se potok nalazi. Realizacija projekta rezultirati će očuvanjem i poboljšanjem bioraznolikosti, sprječavanjem onečišćenja i zaštitom okoliša, te sigurnosti i zaštite ljudi i okolnog područja.

Uređenjem staze Bliznec istu se planira dovesti u zadovoljavajuće stanje sa svih aspekata bitnih zahtjeva za građevinu kako bi bila sigurna za daljnje korištenje. Obnova Šumske staze Bliznec će doprinijeti povećanju sigurnosti posjetitelja i otpornosti posjetiteljske infrastrukture, smanjivanju ekološkog otiska posjećivanja u zonama pritisaka, poboljšanju kvalitete i dostupnosti rekreativne infrastrukture u svrhu promicanja zdravlja i aktivnog života svih dobnih skupina građana kroz rekreaciju.

Cilj uređenja upravne zgrade je prvenstveno povećati energetsku učinkovitost iste. Potrebno je osigurati pristupačnu, sigurnu i kvalitetnu opskrbu energijom koja će pridonijeti smanjivanju upotrebe fosilnih goriva, emisije stakleničkih plinova i ublažavanju rizika od klimatskih promjena. Sama lokacija staze uvjetuje da se za obnovu staze najvećim dijelom koriste materijali prirodnog porijekla koji će se uklopiti u prirodnu sredinu u kojoj se staza nalazi. Kao i za prethodne projekte koji su izrađeni, nakon prihvaćanja posebnih uvjeta javnopravnih tijela, važno je iznaći izvor financiranja.

Bit će super atrakcija: Pogledajte novouređeni rudnik Zrinski na Medvednici

Razmatra se mogućnost uvođenja ograničenja broja posjetitelja

Što je sa stazama koje su pomalo već devastirane kao što je Bikčevićeva koja je među najposjećenijima?
Planinarske staze održavaju planinarska društva, po jedno društvo nadležno je za po jednu stazu. Održavanje u smislu markiranosti te manje intervencije zbog prohodnosti staze. Posjetiteljsku infrastrukturu (skloništa uz staze, stolove i klupe na livadama) u državnom vlasništvu održavaju RJ Hortikultura (dio HŠ d.o.o.), a troškove je snosi Grad Zagreb temeljem sklopljenog ugovora o održavanju. Bikčevićeva staza, kako ste naveli najposjećenija je i već ljudski koraci utječu na prirodu, jer veliki broj posjetitelja uzrokuje eroziju tla.

Postoji li plan možda ograničavanja posjetitelja?
Razmatra se mogućnost uvođenja ograničenja broja posjetitelja u smislu ograničavanja cestovnog prometa u suradnji s Gradom Zagrebom radi očuvanja prirodne ravnoteže i smanjenja utjecaja na okoliš.

Javna ustanova Park prirode Medvednica podržava potrebu za ograničenjem prometa radi zaštite prirode i sigurnosti naših planinara, biciklista i drugih dionika na području Parka prirode. Međutim, upravljanje nerazvrstanom cestom “Sljemenska cesta” nije u nadležnosti Javne ustanove Park prirode Medvednica. Cesta “Sljemenska cesta” je nerazvrstana cesta I. reda na području grada Zagreba sukladno točki II. Odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste te je sukladno članku 101. Zakona o cestama i članku 2. Odluke o nerazvrstanim cestama, u neotuđivom je vlasništvu Grada Zagreba.

Iako podržavamo inicijativu za ograničenjem prometa na Medvednici, naša Ustanova nema ovlasti za proglašenje ograničenja motornog prometa. Grad Zagreb i trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, sukladno čl. 7. i 10. Odluke o nerazvrstanim cestama upravljaju „Sljemenskom cestom“.

Medvednica trail (Foto: DŠR Aktivan život.)

Javna ustanova započela je provođenje projekta „Poboljšanje upravljanja posebnim rezervatima šumske vegetacije ugroženima posljedicama klimatskih promjena“. Cilj projekta je osigurati raznolikost šumskih zajednica s očuvanim i povoljnim staništima sa zastupljenim vijabilnim populacijama značajnih vrsta.

Na području Parka prirode Medvednica nalazi se 16 zaštićenih područja koja uključuju kategorije park prirode, posebni rezervat, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture, značajni krajobraz te područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove. U kategoriji posebni rezervat šumske vegetacije 8 je zaštićenih područja takve vrste, a ovim će Projektom Javna ustanova Park prirode Medvednica provesti aktivnosti vezane uz očuvanje ciljnih vrsta i stanišnih tipova u tri posebna rezervata šumske vegetacije: Bliznec – Šumarev grob (175,56 ha), Gračec – Lukovica – Rebar (28,45 ha) i Tusti vrh – Kamenjak (19,45 ha).

Obzirom da je stanje očuvanosti navedenih posebnih rezervata šumske vegetacije narušeno nakon prethodnih oluja Rea (2013.g.) i Teodor (2019.g.), potrebno je provesti utvrđivanje ugroženosti staništa i ciljnih vrsta na navedenim područjima. U ovom trenutku nije utvrđen stupanj narušenosti što zahtijeva provođenje stručne inventarizacije i kartiranje.

Žičara postaje besplatna za Zagrepčane: Iz Grada objasnili zašto su tako odlučili

Na temelju terenskih pregleda, izradit će se detaljne karte staništa koje prikazuju tipove staništa i drugih relevantnih obilježja. Karte će biti georeferencirane kako bi se moglo precizno pratiti njihovo stanje tijekom vremena. Utvrdit će se pojavnost i stanje biljnih i životinjskih vrsta koje se nalaze na tom području, posebno se fokusirajući na one koje su ugrožene.

Jedna od ugroženih životinjskih vrsta su šišmiši, poznati kao odlični indikatori stanja okoliša. Oni mogu poslužiti kao pouzdan pokazatelj prisutnosti i djelovanja štetnih tvari u okolišu (npr. stupanj onečišćenosti, koncentracija određenih elemenata ili kemijskih spojeva u okolišu) jer su osjetljiviji na promjene u okolišu te će ranije reagirati na negativne utjecaje u ekosustavu od drugih organizama.

Na temelju podataka dobivenih istraživanjima i monitoringom pojedinih vrsta šišmiša dobit će se slika stanja i eventualne ugroženosti . Na temelju prikupljenih terenskih podataka, analizirat će se stanje staništa i vrsta korištenjem relevantnih ekoloških indeksa i kriterija za utvrđivanje razine ugroženosti.

Šetnja šumom (Foto: Boris Kovacev / CROPIX)

Problemi s off road vozačima

Je li se riješio problem off road vozača, koji osim što ugrožavaju posjetitelje, životinje uništavaju i sam Park?
U praksi je teško zaustaviti osobu na motornom vozilu, osobito onu koja zna da čini prekršaj i u većini slučajeva neće dobrovoljno stati, a kako su redovito takva vozila neoznačena ne znamo o kome je riječ te se prekršajni postupak ili naplata kazne ne mogu provesti, već se o događaju sastavi zapisnik u kojem se navodi da je riječ o nepoznatom počinitelju.

Fotografije dostavljene na e-poštu Javne ustanove ukoliko vozilo nema registracijsku oznaku nemaju za prekršitelja nikakvu sankciju jer se ne zna o kome je riječ, također ako slučajno vozilo ima registracijsku oznaku i posjetitelj uspije fotografirati prekršitelja u tom slučaju informacije o događaju prosljeđuju se državnom inspektoratu na postupanje.
Niti nekoliko organiziranih akcija s prometnom policijom nisu dale rezultata jer prometna policija ne provodi nadzor izvan javnih prometnica, a takvi vozači kada ih pokušate zaustaviti produže šumom izvan staze.

Što je gradnjom unutar parka, kako je to regulirano, s obzirom da su neki dijelovi i u privatnom vlasništvu?
Gradnja unutar parka regulirana je prostornim planovima i zakonima o zaštiti prirode. Svaka gradnja mora biti u skladu s propisima kako bi se očuvala prirodna i kulturna baština parka, uzimajući u obzir i privatna vlasništva. Javna ustanova Park prirode Medvednica temeljem sukladno Zakonu o zaštiti prirode te Zakonu o gradnji izdaje uvjete zaštite prirode za gradnju objekata u prostoru obuhvata Parka prirode odnosno Prostornog plana. Poštivanje izdanih uvjeta kontroliraju čuvari terenskim obilaskom.


Komentari