Smatraju li mladi alkohol štetnim? Većina ne. Smatraju li alkohol drogom? Ponovno većina ne. Ako ih pak pitate jesu li u opasnosti da postanu alkoholičari? Ne, jer to su sve stari ljudi, mladi ne mogu biti alkoholičari. Takvi stavovi pridonose diskursu da alkohol nije problem, jer piju starije osobe i oni su alkoholičari, mladi to ne mogu biti.
Mladi posežu za alkoholom jer žele biti prihvaćeni, jer pod utjecajem alkohola imaju više samopouzdanja, osjećaju da će biti bolje prihvaćeni od strane vršnjaka ili starijih, zbog vršnjačkog pritiska ili žele ublažiti stres ili mentalne probleme s kojima se suočavaju.
Mnogo je razloga zbog čega mladi posežu za alkoholom, a činjenica da im je relativno dostupan, bez obzira na zakonske zabrane, odmaže u borbi protiv raširene konzumacije alkohola među mladima. Prema novom istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, mladi Hrvati u dobi od 15 do 16 godina u samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola.
Sve više mladih je na triježnjenju
Konzumiranje alkohola i duhanskih proizvoda u Hrvatskoj dopušteno je tek nakon 18. godine, ali unatoč ovom ograničenju sve je više mladih osoba koji s konzumacijom započinju sve ranije, u obitelji ili u društvu, kod kuće ili na javnim mjestima, konzumirajući tako sve vrste alkoholnih pića, često u velikim količinama i to čak više puta mjesečno, kaže SDP-ova gradska zastupnica Tanja Sokolić.
„Sve mlađe osobe, jednako dječake i djevojčice, dovoze na triježnjenje u zdravstvenu ustanovu. Škola i obitelj u zajedničkoj suradnji mogu organizirati edukativno – preventivne programe te na takav način utjecati na percepciju mladih o štetnosti konzumacije alkohola. Program bi se trebao bazirati na nekoliko temeljnih ciljeva kao: 1. smanjenje motivacije mladih osoba za eksperimentiranjem s opojnim sredstvima, 2. rad na samopouzdanju i 3. učenje metoda aktivnog odupiranja mladih osoba vršnjačkom pritisku“, kaže Sokolić.
Više pažnje trebalo bi posvetiti uzrocima koji su doveli do povećanja broja svih oblika ovisnosti, smatra nezavisna gradska zastupnica Gordana Rusak. „Sve je više podataka koji ukazuju na ugroženo psihičko zdravlje mladih ljudi, porast anksioznosti, depresije, poremećaja u ponašanju kao i i sve većeg broja pokušaja suicida, a ovisnosti su jedan od loših i neuspjelih načina nošenja s takvim situacijama“, kaže Rusak.
Zagrepčanka iskreno o paklu ovisnosti: ‘Bila sam spremna učiniti sve za još jednu’
Alkohol je dostupan mladima
„Činjenica da su naši mladi među najvećim europskim konzumentima alkohola i duhana više je no zabrinjavajuća. Ona ukazuje da smo kao društvo nedovoljno dobro organizirani u edukaciji, odnosno prevenciji rizičnog ponašanja, ali i da smo loši u iznalaženju konkretnih mjera kako bismo isto onemogućili“, jasan je zastupnik MOST-a u Gradskoj skupštini Trpimir Goluža.
Raširenost i društveno prihvaćanje alkohola i duhana, posebno među mladima, svakako je prioritetni društveni problem s kojim se nadležne javne institucije u našoj zemlji nedovoljno bave, kaže gradski zastupnik Domovinskog pokreta Slaven Dobrović.
„Alkohol je prelako dostupan maloljetnicima, najprije kroz nekontroliranu prodaju, a zatim i kroz klubove gdje se uz rezervaciju stola obavezno mora kupiti boca žestokog alkohola u vrijednosti od stotinu i više eura. To znači da se brojni ugostitelji ne pridržavaju zakona, a to se slabo ili nikako provjerava i kažnjava“, zamjećuje Dobrović.
Treba ulagati u prevenciju
Važno je naglasiti da se u Hrvatskoj ne provode postojeći propisi prema kojima mladi do 18. godine ne bi smjeli moći kupiti alkohol ili duhanske proizvode, niti se sankcioniraju trgovci koji alkohol i cigarete prodaju, poručuje zastupnica Možemo u Gradskoj skupštini Marina Ivandić.
„No ograničavanje dostupnosti alkohola i cigareta nije dovoljno, potrebno je uložiti u prevenciju, a jedna od najvažnijih mjera prevencije je omogućavanje djeci i mladima da razviju neke druge interese kojima će kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme“, kaže Ivandić.
Prevencija alkoholizma među mladim osobama od iznimne je važnosti kako bi se na vrijeme zaustavio negativan trend ispijanja alkohola kao i poimanje alkohola normalnim izvorom zabave i veselja, smatra Sokolić.
„Donošenje i provođenje preventivnih programa zadatak je svih društvenih razina. Od iznimne je važnosti da svaki od programa bude suvremen, zanimljiv i jasno koncipiran te usmjeren prije svega na obitelj i školu. Škola i obitelj u zajedničkoj suradnji mogu organizirati brojne edukativno – preventivne aktivnosti te na takav način utjecati na percepciju mladih o štetnosti konzumacije alkohola, kaže Sokolić.
Legalna zabava truje sve više hrvatske djece: ‘Potroše sav novac koji dobiju za užinu u školi’
Pivo – ključan faktor za zabavu
Trebalo bi poraditi na psihološkoj podršci mladim ljudima, a to bi se moglo kroz školski sustav, ojačati stručne timove u školi zapošljavanjem psihologa koji bi radili na prepoznavanju ugroženih skupina učenika, pružali im podršku i po potrebi ih upućivali u ustanove specijalizirane za liječenje uzroka ovisnosti kao i samih ovisnosti, poručuje Rusak.
„Trebalo bi jačati i širiti timove za psihološku pomoć pri domovima zdravlja zapošljavanjem većeg broja psihoterapeuta gdje bi mladi ljudi, ali i njihovi roditelji mogli potražiti pomoć bez uputnice. Psihoterapija je u današnjim uvjetima slabo dostupna u javnom, a preskupa i zbog toga mnogima nedostupna u privatnom zdravstvu. Bez rješavanja tog problema i ovisnosti i uzroci koji do njih dovode neprestano će rasti“, kaže Rusak.
Problematično je i reklamiranje piva na televiziji, pogotovo u obliku reklama koje ga prikazuju kao faktor koji je ključan za dobru zabavu i bolje odnose s prijateljima, ili sastavni dio svakog okupljanja, posebno utakmica, smatra Dobrović.
„Sustavno bavljenje ovim problemom može se započeti vrlo brzo potpunom obustavom marketinga piva, a potom većom kontrolom prodaje i konzumacije te nizom drugih mjera kojima bi se dostupnost alkohola mladima bitno smanjila“, kaže Dobrović.
Smanjiti dostupnost alkohola i duhana
U SDP-u smatraju da su metode za smanjenje teže dostupnosti alkoholnih pića i duhanskih proizvoda: zabrana reklamiranja alkoholnih pića uz upozorenje o štetnosti konzumacije kako i kod cigareta/pivo NIJE prehrambeni proizvod kako se reklamira, ograničenje dostupnosti prodaje kroz veću kontrolu osobnih iskaznica: zabrana prodaje mlađima od 18 godina, zabrana prodaje na benzinskim postajama, zabrana konzumacije na javnim površinama, povećanje cijena alkoholnih pića i duhanskih proizvoda.
Ako se uspoređujemo s drugim državama, situacija kod nas je poprilično loša. Prema istraživanju OECD-a na prvome mjestu po konzumaciji alkohola je Danska, u kojoj 51 posto mladih konzumira veće količine alkohola, zatim slijede Nijemci, Austrijanci i Slovaci, mi smo na neslavnom petom mjestu.
„U ovo vrijeme krize, sportske i umjetničke aktivnosti za mnoge su obitelji preskupe i time mnogim mladima nedostupne, što znači da je širom zemlje potrebno uložiti u osiguravanje besplatnih i kvalitetnih sadržaja za djecu i mlade. Upravo to je učinio Island, koji je kroz dugogodišnju i obuhvatnu kampanju uspio preokrenuti trend visoke konzumacije alkohola kod mladih. Iz takvih primjera treba učiti“, kaže Ivandić.
Zagrebački političari jedinstveni: Protiv ovisnosti koja prijeti budućnosti
Načini rješavanja problema ovisnosti
Kako bi se osvijestila štetnost alkohola i duhanskih proizvoda u SDP-u, kaže Sokolić treba jačati ulogu obitelji i roditelja, edukacija i informiranje o štetnim učincima alkohola i duhanskih proizvoda i na roditelje i na djecu te jasno davanje djetetu od strane roditelja do znanja o nepodržavanju korištenja alkoholnih i duhanskih proizvoda svojim primjerom.
„Osim navedenog treba reducirano davati džeparac, organizirati kampanje za podizanje svijesti o štetnosti alkohola i duhanskih, prikazivati kratke reklame o štetnosti utjecaja, povećanje socijalnih i emocionalnih interakcija kod djece i mladih, raditi na osvješćivanju osoba koja nije svjesna problema koji treba riješiti, ili je svjesna ali nije voljna promijeniti problematično ponašanje. Za to je potrebna i suradnja profesora, liječnika opće ili primarne zaštite te Zajednice klubova liječenih alkoholičara“, predlaže Tanja Sokolić.
Duhan izaziva ovisnost i šteti zdravlju
Potpuna zabrana pušenja u kafićima, restoranima i drugim zatvorenim prostorima bio bi jedan od prvih koraka kojim bi se otežalo pušenje, a ujedno zaštitilo zdravlje nepušača, predlaže Dobrović. U brojnim zemljama EU je pušenje zabranjeno u barovima, poput Austrije, Njemačke, Italije i Francuske.
„Kada bi se zaista kod nas provodio zakon o zabrani prodaje duhanskih proizvoda maloljetnicima, već bi se puno napravilo. Bavljenje mladima na način da se popuni njihovo slobodno vrijeme buđenjem zanimanja za sport, glazbu, ples ili bilo koju drugu društvenu aktivnost bi u bitnome promijenilo pretpostavke za tako rašireno prihvaćanje pića i cigareta, posebno u mladenačkoj dobi. Puno je načina kako država može to provesti, a poznato je da se svaki iznos uložen u mlade višestruko vraća. Povećanje ovisnosti ukazuje na manjak smisla i istinskih vrijednosti kod pojedinca. Kako se navedeno izgrađuje u obitelji i društvu, onda je i odgovornost svih nas mlade učiti, najprije primjerom, poštenju, vrijednosti znanja, rada, volontiranja, sporta, glazbe, plesa i drugih aktivnosti koje nas čine boljim ljudima“, poručuje Dobrović.
