Političke reakcije na zajam EIB-a: Nedostatak planskog pristupa i transparentne komunikacije

Jadranski most u Zagrebu (Foto: Ranko Suvar / CROPIX)

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i potpredsjednica Europske investicijske banke Teresa Czerwińska potpisali su Ugovor o zajmu s Europskom investicijskom bankom. Ovim ugovorom Grad Zagreb dobiva na raspolaganje 206,9 milijuna eura u 2024. i 2025. za sufinanciranje svojih projekata iz područja zelene i energetske tranzicije te digitalizacije.

Sredstva se planiraju utrošiti na sufinanciranje izgradnje vrtića, škola, pristupačnih stanova, podvožnjaka Medpotoki, novih pješačkih i biciklističkih staza, te bazena Špansko, kao i za sufinanciranje unaprjeđenja javnog prijevoza uključujući obnovu i proširenje tramvajske mreže i uspinjače te Kina Europa.

Osim spomenutog koristit će se i za sufinanciranje revitalizacije nove gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin, sufinanciranje energetske obnove zgrada javne namjene, postavljanja fotonaponskih sustava na javnim zgradama, modernizacije javne rasvjete, te projekata digitalizacije i pametnog upravljanja javnim zgradama.

Gradilište. Ilustracija.
(Foto: Ronald Gorsic/CROPIX)

Vraćen kreditni rejting

Naravno da podržavamo suradnju s EIB-om, kaže v.d. predsjednika zagrebačkog SDP-a Branko Kolarić. Dio je to plana poboljšanja kvalitete života građana kroz realizacije projekata u području zelene i energetske tranzicije te digitalizacije. Zagrebu je nakon 13 godina vraćen investicijski rejting, čemu je pridonio i SDP kao koalicijski partner te time stvoreni uvjeti za brojna ulaganja, ali i suradnju uključujući i EIB.

„Kako se približava kraj mandata i novi izbori, Tomašević očito postaje svjestan svoje nemoći i suočava se s nemogućnošću realiziranja njegovih “kapitalnih” projekata jer novac za njih ne može povući iz onih izvora financiranja koje je sam tako pompozno najavljivao u javnosti“, kaže MOST-ov zastupnik u Gradskoj skupštini Trpimir Goluža.

Projekti koji su nabrojani su projekti koji stavljeni u gradski proračun za 2024., 2025., 2026. godinu, kaže potpredsjednik zagrebačkog HDZ-a Mario Župan. „Ovdje je riječ o Europskoj investicijskoj banci koja daje kredit za određene projekte i za to naplaćuje određene kamate i osigurava se kroz garancije, imovinu grada ili nešto drugo. 206,9 milijuna eura koliko je potpisano, toliko je prije tjedan dana u rebalansu proračuna Grad Zagreb uprihodio više od planiranog i to na temelju stavke poreza na dohodak“, smatra Župan.


Tomašević potpisao ugovor težak 206 milijuna eura: Evo u što će se novac investirati

Nedostatak transparentne komunikacije

Za SDP su prioritet ulaganja u izgradnju vrtića, škola, pristupačnih stanova prije svega za mlade i ranjive skupine građana, prometnu infrastrukturu ali i zdravstvene i socijalne usluge poput nove ispostave domova zdravlja, palijativna skrb, novi domovi za starije i jačanje izvan-institucionalne skrbi.

„Međutim ono na što želimo upozoriti je nedostatak planskog pristupa i transparentne komunikacije od strane gradske uprave i gradonačelnika. Vrlo često se govori o projektima za koje se ne zna iz kojih sredstava će biti financirani. Nije jasno koji projekti su kratkoročni, srednjoročni ili dugoročni. U kojoj su fazi? Nedavno smo imali primjer izgradnje bazena Špansko. Grad Zagreb je prijavio taj projekt Ministarstvu turizma i sporta, ali je on odbijen zbog nepravilne dokumentacije te je izgubljeno 18 milijuna eura iz EU fondova“, upozorava Kolarić.

Dodaje kako je nakon toga gradonačelnik izjavio da će Grad sam to financirati. „No izgleda da će se taj projekt financirati ili sufinancirati (?) uz pomoć EIB zajma. Da nas se krivo ne shvati i mi želimo što više ulaganja u grad koji je dugo vremena zapostavljen i dobrim dijelom zapušten. Međutim treba građanima dati jasne informacije kolika je ukupna procijenjena vrijednost svih planiranih projekata. Koliko se planira povući iz EU fondova, zajmova, a koliko se planira sufinancirati iz gradskog proračuna. Naravno treba navesti i rokove za realizaciju tih ulaganja, ali i upozoriti ako dođe do zastoja u njihovoj realizaciji te pojasniti građanima iz kojih razloga je do toga došlo“, kaže Kolarić.

Zagrepčani u raspravi o Jadranskom mostu (Foto: Ranko Suvar / CROPIX)

Projekti koji traju predugo

Kreditom ‘teškim’ 206,9 milijuna eura od Europske investicijske banke između ostalog planira financirati i bazen Špansko, kaže Goluža. Projekt za koji je tvrdio da će ga izgraditi europskim novcem bez novog zaduživanja Grada. „Nakon što nije prošao na natječaju za EU sredstva, Tomašević je javno govorio da će, zahvaljujući njegovom konsolidiranju gradskih financija, bazen u Španskom biti financiran iz gradskog proračuna“, smatra Goluža.

Koliko su u gradskom SDP-u upoznati gradska uprava i ZG holding imaju sve više problema u provedbi javnih natječaja i realizaciji ulaganja. Naime svaki ponovljeni javni natječaj znači produžetak projekta.

„Potrebno je žurno provesti analizu i utvrditi razloge takvog stanja te ih otkloniti u razumnom roku. Jedan od primjera takvog stanja je obnova tramvajske pruge na Jadranskom mostu uslijed čega građani Novog Zagreba imaju brojne probleme preko tri godine“, kaže Kolarić.

Kreću radovi na nekoliko lokacija u gradu: Pripremite živce na mogući prometni kolaps

Neki potezi podsjećaju na bivšu vlast

Župan kaže kako ga sve ovo podsjeća na bivšu vlast, na ono što je radio pokojni gradonačelnik Bandić, a Tomašević kritizirao: „Grad je nešto gradio, pa se to prebacivalo na Holding, koji je to onda financirao, onda se to iznajmljuje Gradu Zagrebu i duplo plaćamo kamate. Ovo je nešto slično“.

Vrtiće i škole se može financirati iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, to je dio koji financira država, poručuje Župan. „Mi nemamo ništa protiv da se financiraju razni projekti, međutim ovo je po nama samo dobra PR reklama“, poručuje Župan.

„Treba voditi računa o opterećenosti ljudskih resursa jer se isti projekti ne bi trebali pripremati nekoliko puta. Ako je potrebno treba osigurati i edukaciju službenicima gradske uprave ili radnicima ZG holdinga koji rade na poslovima javne nabave, a sve s ciljem što bolje pripreme projekata u početnoj fazi i izbjegavanja problema tijekom realizacije“, zaključuje Kolarić.


Komentari