Posljednjih godina i u Hrvatskoj je otvorena tema o transrodnosti, promjeni spola, kao i o pitanjima rodne ravnopravnosti, ili diskriminacije.
Na globalnoj razini sve je veći porast broja transrodnih osoba koje traže zdravstvenu skrb, jer su izložene patnji zbog svog rodnog identiteta i rodne uloge koja im je dodijeljena na temelju spola pri rođenju.
O toj je temi u razgovoru za Hinu svoje ocjene dala psihijatrica i psihoterapeutkinja dr. Ivana Kekin.
“Ta im neusklađenost često značajno otežava socijalno funkcioniranje i povezana je s klinički značajnom razinom patnje. Transrodne osobe imaju izražen osjećaj manjinskog stresa te posljedično veću stopu depresije i suicida. U tom pogledu posebno su osjetljive mlade osobe koje zbog nerazumijevanja okoline često trpe i vršnjačko nasilje”, istaknula je dr. Kekin.
Lani 38 osoba zatražilo promjenu rodnog identiteta
Prema podacima Ministarstva zdravstva, u 2023. godini 38 osoba u Hrvatskoj zatražilo je promjenu rodnog identiteta, a od toga sedam je bilo maloljetnika. Svi zahtjevi, kažu u Ministarstvu, riješeni su pozitivno.
Dr. Kekin objašnjava da je cilj suvremenog medicinskog zbrinjavanja transrodnih osoba umanjiti duševnu patnju i pomoći transrodnim osobama u ostvarivanju svih potencijala.
Stručnu procjenu o tome radi li se o transrodnosti prvenstveno provode klinički psiholozi s iskustvom i dodatnim obrazovanjem u tom području psihologije.
Omiljenu zdravu voćku ne smijete jesti ako pijete neke lijekove: ‘Može dovesti i do predoziranja’
‘Porast broja ljudi’
Kada se od strane psihologa utvrdi da je riječ o transrodnosti, osobu se upućuje na evaluaciju od strane psihijatra, čiji je cilj isključiti eventualne druge psihijatrijske poremećaje koji bi mogli utjecati na psihološku procjenu.
“Tek nakon završene psihološke i psihijatrijske evaluacije može se početi s primjenom hormonske terapije, čiji je cilj prilagoditi vanjska tjelesna obilježja rodnom identitetu. Nakon početka hormonske terapije, transrodne osobe mogu biti podvrgnute i kirurškoj afirmaciji roda”, ističe dr. Kekin te dodaje.
“Točno je da se u zadnje vrijeme bilježi porast broja ljudi koji traže pomoć zbog transrodnosti. Sasvim je jasno da su stručne spoznaje o transrodnosti, dostupnost skrbi, kao i veća otvorenost društva prema ovim pojedincima, utjecali na to da ih veći broj traži pomoć”.
‘Zlostavljanje i diskriminacija’
Budući da se radi o rijetkom stanju koje zahtijeva ekspertnu skrb, Ministarstvo zdravstva je 2015. definiralo listu od 15-ak stručnjaka koji se bave zdravljem trans-osoba kako bi toj populaciji odgovarajuću skrb pružali oni koji u tom području imaju najviše znanja i iskustva.
Na popisu su stručnjaci iz područja psihologije, psihijatrije, endokrinologije, ginekologije i kirurgije.
“Transrodne osobe često su izložene raznim vrstama zlostavljanja i diskriminacije, a nažalost i u javnom prostoru postoje pojedinci, udruge i političke stranke koje šire transfobnu propagandu, temeljenu na lažnim informacijama, koje transrodnost prikazuju kao prijetnju”, zaključila je Kekin.
