Posljednjih dana vrlo je dramatična situacija u bolnicama u Srbiji. Kardiolog Predrag Mitrović rekao je za Blic.rs da su odjeli u bolnicama diljem zemlje prenatrpani i da se u posljednjih par dana broj pregleda i pacijenata sa srčanim udarom povećao za 20 posto.
Razloga za ovakvo stanje bolesnika je, istaknuo je, promjena vremena i pojava akutnih koronarnih sindroma, točnije srčanih udara.
“Mnogi kronični bolesnici su tijekom ljeta smanjili dozu terapije koju koriste. Kad se vrate na staru dozu, dolazi do problema. Ono o čemu mi stalno pričamo je promjena vremena, taj prijelaz iz toplog u hladno kad se sužavaju krvne žile i može doći do infarkta”, rekao je liječnik.
Legendarni glazbenik o pogoršanom zdravstvenom stanju: ‘Nije ostalo puno’
Čak i mlađi ljudi su ugroženi
Jedinice u bolnicama su prenatrpane, a najugroženiji su kronični bolesnici.
– Svaki poremećaj u terapiji i vremenu najviše pogađa njih. Isto se događa svugdje u Srbiji, imamo povećanu hipertenziju i srčane udare – govori Mitrović za Blic.rs.
Čak i oni mlađi u dobi od 40 do 50 godina mogu doživjeti poremećaje srčanog ritma i hipertenziju, objašnjava, stoga podsjeća na najbitnije simptome.
Kod povišenog krvnog tlaka, ne smiju se zanemariti glavobolje, nesvjestica i osjećaj pritiska u glavi. Kad je u pitanju srce, obavezno se treba javiti liječniku ako se osjeća bol u prsima koja se širi u lijevu ruku, kao i bol u vratu, čeljusti i leđima.
Najčešći uzrok smrti
Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca. Dan je to kada se ističu ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje ovog važnog organa.
Podsjetimo, kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti diljem svijeta – odgovorne su za čak oko 20.5 milijuna smrti godišnje. Usporedbe radi, od njih umre više ljudi nego od svih oblika raka i kroničnih bolesti donjih dišnih putova zajedno, piše HZJZ.
Tako su i u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti (KVB) postale javnozdravstveni problem. Naime, već desetljećima su u Hrvatskoj ove bolesti vodeći uzrok smrtnosti – u 2023. godini umrlo je 19 937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih.
Najvažnije smjernice za održavanje zdravlja srca tiču se zdravih životnih navika. Tako liječnici preporučuju sljedeće – zdravu i uravnoteženu prehranu, biti fizički aktivan i redovito vježbati, održavati primjerenu tjelesnu težinu, prestanak pušenja te testiranje važnih brojeva, uključujući vrijednost krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i indeksa tjelesne mase.
