Zarazna bolest bukti u susjedstvu, oglasili se iz Štampara: ‘Najveći broj oboljelih registriran među djecom’

Ukupno je prijavljeno 2014 osoba oboljelih od hripavca (FOTO: Ronald Gorsic/CROPIX)

U susjedstvu ne jenjava epidemija hripavca. Od ove zarazne bolesti su umrle četiri bebe, dok je jedno dijete u teškom stanju i nalazi se na respiratoru, naveo je za RTS dr. Vladislav Vukomanović, kardiolog i upravitelj pedijatrijske klinike u beogradskom Institutu za majku i dete.

Ponukani ovim nemilim događajem, poslali smo upit Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ”Dr. Andrija Štampar”’ kako bismo provjerili kakva je situacija s hripavcem u Gradu Zagrebu.

Oglasili se iz NZJZ ”Dr. Andrija Štampar (Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)

Prijavljeno 2014 oboljelih

Iz Zavoda su poslali detaljno obrazloženje s podacima oboljelih u razdoblju od listopada 2023. do 1. veljače 2024. godine.

”Od početka grupiranja oboljelih, krajem listopada 2023. godine do 1. veljače 2024. godine ukupno je prijavljeno 2014 osoba oboljelih od hripavca. Prijave oboljenja zaprimaju se od izabranih pedijatara, liječnika obiteljske medicine, ali i iz bolničkog sustava.

Alarmantna situacija u susjedstvu: Bukti zarazna bolest, umrle četiri bebe


Najveći broj oboljelih (gotovo polovina) registrira se među djecom, u dobnoj skupini od 10 do 14 godina. Većina oboljelih imala je kliničku sliku koja nije zahtijevala hospitalizaciju. Do sada nije zabilježena prijava preminulih od hripavca za područje Grada Zagreba.

Služba za epidemiologiju NZZJZ ”Dr. Andrija Štampar” kontinuirano, svakodnevno prati pobol temeljem prijava oboljenja od zarazne bolesti, anketira i procjenjuje potrebu davanja kemoprofilakse sukladno smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), te iste preporučuje.

U svrhu sprječavanja daljnjeg širenja hripavca na najosjetljivije skupine pučanstva (novorođenčad, osobe s narušenim imunološkim sustavom), Služba provodi cijepljenje trudnica, majki dojenčadi, ali i njihove uže obitelji, kao i zdravstvenih djelatnika koji rade s novorođenčadi i dojenčadi.

Najveći broj oboljelih registrira se među djecom u dobnoj skupini od 10 do 14 godina (Foto: Tom Dubravec / CROPIX)

Porast u odnosu na prethodne godine

Podsjetimo, Zagreb.info je pisao u studenome o porastu broja oboljelih od hripavca.

”Evidentno je riječ o porastu u odnosu na prethodne godine zbog nekoliko čimbenika poput intenzivne cirkulacije uzročnika, nižih cijepnih obuhvata u Splitsko dalmatinskoj, Dubrovačko neretvanskoj, Osječko baranjskoj, Istarskoj, Primorsko- goranskoj županiji i blijeđenja imuniteta nakon cijepljenja, ali i pojačanog testiranja osoba sa simptomima koji su do sada često bili klasificirani kao viroze nepoznatog uzročnika”, pojasnila ja za Zagreb.info prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ ”Dr. Andrija Štampar”.

Evidentno je riječ o porastu u odnosu na prethodne godine zbog intenzivne cirkulacije uzročnika (Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)

Simptomi bolesti

Simptomi bolesti mogu se podijeliti u tri stadija. Početni simptomi kod starije djece i odraslih slični su simptomima prehlade i obično uključuju curenje ili začepljeni nos, blago povišenu temperaturu i kihanje te jaki kašalj – kataralni stadij.

Drugi stadij bolesti naziva se paroksizmalni stadij, zbog karakterističnih napadaja kašlja te može trajati dva do šest tjedana.

Paroksizmi kašlja sastoje se od pet do deset kašalja u vrijeme jednog izdisaja, nakon čega slijedi udisaj koji kod veće djece zbog suženja glasnica zvuči kao hripanje. Tijekom nekoliko dana, kašalj će se obično pogoršati i mogu ga pratiti grčevi i povremeno povraćanje.

Što je hripavac? Ovo su simptomi na koje trebate obratiti pažnju

Napadaji kašlja su učestaliji tijekom noći, praćeni su povraćanjem i umorom, a moguće su i neurološke komplikacije.

U trećem stadiju oporavka – rekonvalescentni stadij, napadaji kašlja postaju rjeđi te prestaju kroz dva do tri tjedna, uz mogućnost trajanja do nekoliko mjeseci.

Klinička slika kod novorođenčadi i dojenčadi najčešće je težeg kliničkog tijeka i najčešće nema karakteristične paroksizme kašlja. Nije još u potpunosti razvijen refleks kašlja, već se javlja otežano disanje, dahtanje, gušenje i usporeni rad srca.


Komentari