Vlada je u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim bi se između ostalog ograničila prenamjena stanova u komercijalne svrhe. Cilj mjere je povećanje ponude i pristupačnosti kupovine i najma stanova.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić je rekao da je ovo prvi put u Hrvatskoj da zakonski akt definira održavanje i upravljanje višestambenim zgradama.
Prema tom zakonu za prenamjenu stanova u turističke apartmane trebala bi biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade. Naime prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede čak 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi za stanovanje.
Definira se zajednica suvlasnika
“Umjesto da stanovi budu na tržištu, da se onda poveća ponuda i budu priuštivi našim mladim obiteljima i sugrađanima, praktično se u njima obavlja druga djelatnost, što dovodi do povećanja cijena kvadratnog metra, stambenog prostora, kao i najma”, rekao je i istaknuo ministar, objašnjavajući da je ovaj zakon dio strategije koju će uskoro objaviti.
Također, prijedlogom zakona se između ostalog po prvi puta uvodi zajednica suvlasnika koja ima pravnu definiciju. Bačić je rekao da su u zadnjih tridesetak godina uočili nedostatke u zakonu koji je bio trom i nepraktičan. Na primjer potrebna suglasnost suvlasnika usporavala je razne popravke i održavanje zgrada.
Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove, što će država sufinancirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Država će također sufinancirati i obnovu fasada u središtima i jezgrama gradova, također s trećinom troška.
Uvode se nove kazne
Za suvlasnike koji će samovoljno dograđivati višestambene zgrade uvode se i nove kazne kojima bi se trebalo stati na kraj divljoj gradnji. U Hrvatskoj ima manje od 70 inspektora, zbog čega će se u kontrole uključiti i komunalni redari koji rade u jedinicama lokalne samouprave.
Vlada je odlučila otpisati kredite poljoprivrednicima čija naplata nije izvjesna, kako bi smanjila troškove i pritisak na sudove. Državni tajnik Marinko Beljo izvijestio je da je Ministarstvo poljoprivrede od 1991. do 2006. godine odobrilo 16.540 kredita u vrijednosti 842 milijuna kuna. Odlukom se otpisuje dug za 101 kredit u iznosu od 5,62 milijuna eura, uključujući glavnicu, kamate i troškove naknade po kreditu.
