Povlašteni parking u Zagrebu desetljećima se dodjeljivao bez jasnih kriterija, što je rezultiralo neredima, netransparentnošću, nelogičnostima i korištenjem kao politička usluga. Sada je gradska uprava odlučila uvesti reda sa sedam mjera. Dio mjera su građani pohvalili, no dio nikako ne sjeda Zagrepčanima.
Prijedlog o blokovskom parkiranju, koji je izazvao najviše kritika, se dorađuje, a dodatne mjere idu u javno savjetovanje. Sva rezervirana parkirna mjesta prestala su vrijediti od 6. rujna i idu u reviziju. Povlaštene karte su prošlost za one koji doista ne stanuju u centru, no problem je i dalje nedostatak parkirnih mjesta.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević kaže kako će oslobađanjem 300 mjesta do kraja mjeseca, građani moći koristiti pola podzemne garaže u Klaićevoj ulici. Vraćeno je 130 mjesta koja su se koristila za terase, a građevinske tvrtke više neće moći zauzimati parkirna mjesta za sitan novac.
Stvara se dojam da se nešto radi
Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman na sjednici Gradske skupštine rekao je gradonačelniku Tomaševiću da je nametanjem teme blokovskog parkiranja Zagrepčanima doslovno “uništio ljeto” te su bili prisiljeni započeti borbu za svoja parkirališna mjesta. “Blokovskim parkiranjem nećete riješiti problem parkiranja. Građani su vam to vrlo jasno pokazali ogromnim brojem primjedbi koje su imali u javnoj raspravi”, rekao je Herman.
Nedostatak parkirališnih mjesta jedan je od vodećih problema građana Zagreba, kaže v.d. predsjednika zagrebačkog SDP-a Branko Kolarić. „Mjere koje se uvode nekima ukidaju privilegije. Ne mislim da će se ovime riješiti problemi građana. Potrebno je izgraditi podzemne ili nadzemne garaže u kvartovima, planirati razvoj prostora u gradu“, kaže Kolarić.
Nakon tri i pol godine mandata pokušavaju stvoriti dojam da nešto rade po pitanju parkinga, a sve ove godine nisu radili ništa, kaže nezavisni kandidat za gradonačelnika Davor Bernardić. „Ova situacija me podsjeća na situaciju s plavim vrećicama, nisu riješili problem Jakuševca, ali su uveli plave vrećice. Sjetimo se da su bili protiv izgradnje podzemnih garaža, a one bi jedine riješile problem parkiranja u Zagrebu. Kada ukidate parkirališna mjesta trebate građanima ponuditi alternativu. Sada pred kraj mandata stvaraju dojam da će izgraditi garažu u Klaićevoj, a zapravo je riječ samo o pripremi projektne dokumentacije. No ni to nisu mogli napraviti transparentno, već su taj posao namjestili svom prijatelju koji je jedini zaposlen u tvrtki koja bi trebala iznjedriti tako sofisticiran i zahtjevan projekt. On je angažirao tvrtku iz Srbije, koja nije pod nadzorom Ministarstva financija“, kaže Bernardić.
Zagrepčanku zgrozio potez biciklista na pješačkom prijelazu: ‘Sa sobom je vozio i dijete’
Povlaštene karte samo stanovnicima centra
Nestranački zastupnik iz Kluba Mosta Trpimir Goluža tvrdi da će u postojećim okolnostima, stanarima u centru grada blokovsko parkiranje izazvati još veće probleme u pronalasku slobodnog parkirnog mjesta. „Stoga ga ne podržavam sve dok se ne iznad rješenja za rasterećenje prometa u centru grada i poveća broj raspoloživih parkirnih mjesta. Nakon potpune revizije rezerviranih povlaštenih parkinga treba maksimalno smanjiti broj istih uz povećanje cijene i redovitu kontrolu njihove naplate. Povlaštene parkirne karte treba ograničiti isključivo na stanovnike centra grada i to po jednu kartu na stambenu jedinicu. Povlaštena parkirna karta treba vrijediti isključivo za pojedinu zonu“, kaže Goluža.
Ako se želi osigurati pravičan sustav parkiranja u Zagrebu, bez ikakve diskriminacije, onda bi se trebalo uvesti blokovsko parkiranje bez zona, odnosno besplatno ili s istom simboličnom cijenom u svim parkirnim blokovima, predlaže gradski zastupnik Zorislav Antun Petrović iz Zelene alternativa – Održivi razvoj Hrvatske.
„Cijena kratkoročnog parkiranja se treba prilagoditi tako da destimulira dolazak automobilima u središte grada, a da bi to imalo smisla treba i ponuditi uslugu parkiraj i putuj, koja bi omogućila na velikim parkiralištima na obodu grada da posjetioci izvan Zagreba ostave vozilo i u cijeni parkiranja imaju povratnu kartu javnog gradskog prijevoza. Naravno, da bi to sve funkcioniralo treba unaprijediti i javni gradski prijevoz, no za to nisu dovoljna samo nova vozila već treba i unaprijediti prometnice, odnosno u slučaju tramvajskog prometa pruge“, smatra Petrović.
U Zagrebu nema sustavnih rješenja
Kolarić smatra da bi primjerice pri gradnji stambene ili poslovne zgrade bilo nužno osigurati određen broj parkirnih mjesta. „Svi veći gradovi imaju problem prometnih gužva i parkinga, no u Zagrebu ne vidimo sustavna rješenja problema već ovakve ‘točkaste’ intervencije. Uzrok tomu je ili da ne postoji vizija kako će se problem prometa rješavati ili se vizija ne komunicira s građanima. Ne znam što je od toga gore“, zaključuje Kolarić.
U cilju cjelovitijeg rješavanja problema parkiranja u centru treba značajno unaprijediti javni gradski prijevoz i prigradsku i gradsku željeznicu, povećati broj parkirnih mjesta izgradnjom podzemnih, ali i nadzemnih javnih garaža, smatra Goluža.
„Pri čemu treba iskoristiti i potencijal dvorišnih prostora u širem centru grada odnosno željezničkog kolodvora u samom centru. Tek nakon svega toga, u suglasju sa stanovnicima centra grada, treba pokrenuti koncept blokovskog parkiranja“, predlaže Goluža.
Ovo je sedam mjera kojima Tomašević uvodi red u gradsko parkiranje
Blokovsko parkiranje za sada nije dobro rješenje
Postojeći sustav nije dobar, no javnosti nije predočen niti jedan argument na temelju kojeg bi se moglo očekivati da će ga uvođenje blokovskog parkiranja unaprijediti, kaže Petrović. „Ovaj model je i nepravedan prema stanarima parkirnih zona jer su oni, isto kao i stanari izvan parkirnih zona, platili komunalnu pristojbu koja se trebala iskoristiti za uređivanje parkirnih mjesta oko zgrada. Na tim mjestima Zagrebparking sada ostvaruje prihod od naplata parkiranja i za vozila stanara i za vozila koja dolaze izvan parkirnih zona“, poručuje Petrović.
Problem s ovim blokovskim rješenjem nastaje za stanare koji žive na rubu bloka, ako parkiraju ulicu dalje onda im se zaračunava puna cijena parkirne karte, kaže Bernardić. „Rješenje bi bilo a blokovi imaju mekane granice, odnosno da ljudi s ruba bloka mogu parkirati u zoni koja obuhvaća jedan i drugi blok“, predlaže Bernardić.
Za cjelovito rješenje problema parkiranja u Zagrebu potrebno je izgraditi veći broj parkirališta ili javnih garaža na obodu grada, revidirati trajne parkirne karte, dodijeliti jednu besplatnu parkirnu kartu po kućanstvu za automobile u vlasništvu stanara u zonama blokovskog parkiranja i unaprijediti javni gradski prijevoz, zaključuje Goluža.
