S obzirom na velik interes javnosti predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović dao je izjavu zainteresiranim novinarima u raspravnoj dvorani Suda. U fokusu je odluka Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna.
Izmjene Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje osporavaju mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus.
(Foto: Tomislav Kristo/CROPIX)
Odredbe zakona na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine. Trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
Odbijen zahtjev za ocjenom
“Nismo prihvatili prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini”, rekao je Šeparović te dodao.
“Već smo dva puta odlučivali o ovom pitanju. Ranije smo ukidali zakon zbog površine prostora, drugi put jer nije bio naveden cilj. Nedjelja je dan koji se u hrvatskoj tradiciji smatra danom odmora i vlada tu ima široke ovlasti. Vlada je navela ciljeve i Ustavni sud je to prihvatio to kao legitimne ciljeve. Ocijenili smo da je ova mjera razmjerna ciljevima koji se žele postići.”
(Foto: Andreja Thomas/Cropix)
‘Nije nametnut prekomjeran teret’
“Ustavni sud ocijenio je da po svojoj naravi osporena mjera ne predstavlja zabranu
rada nedjeljom i blagdanom već njezino ograničenje.
Polazeći od navedenog, kao i činjenice da je pri ograničavanju rada nedjeljom i
blagdanom Vlada uzela u obzir potrebe gospodarstva, posebice da je hrvatsko
gospodarstvo orijentirano na turizam (sezonalnost) kao i mikrolokaciju gospodarskih
subjekata, Ustavni sud ocijenio je da osporenom mjerom gospodarskim subjektima –
trgovcima – nije nametnut prekomjeran teret”, napisali su u službenom obrazloženju s Ustavnog suda.
U odnosu na zaštitu prava zaposlenika, Ustavni sud ocijenio je da osporenom
mjerom ni zaposlenima u djelatnosti trgovine nije nametnut prekomjeran teret.
Konačno, Ustavni sud ocijenio je da osporenom mjerom ni potrošačima nije nametnut
prekomjeran teret jer svoje potrebe za opskrbom i dalje mogu zadovoljiti u sve dane
od ponedjeljka do subote, zatim u 16 nedjelja koje trgovci odrede kao radne, kao i u
vrijeme blagdana u onim objektima za koje Vlada odlukom odredi da su dužni raditi u
dane blagdana.
Pariški model posvađao Zagrepčane: ‘Ovo je kaos i zagađivanje, ljudi su razmaženi i bolesni na aute’
Pravni poraz predlagatelja
Hrvatska udruga poslodavaca ranije je tvrdila da je ograničavanje rada i radnog vremena poduzetnika suprotno temeljnim postulatima koje HUP i njegove članice zastupaju, kao i da zabrane ne potiču razvoj tržišta niti pozitivno utječu na tržište rada.
Predstavnici stranke Fokus zakon također smatraju diskriminatornim i kažu da ide na štetu malih trgovaca, a u korist trgovačkih lanaca te da ga treba ukinuti. Podsjetili su i da je Ustavni sud do sada tri puta rušio odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom, a razlozi, tvrde vrijede i danas.
Šok na sniženjima, ljudi totalno razočarani: ‘Ostavljeni smo na milost i nemilost’
Odbijen i zahtjev o izbornim jedinicama
Osim zakona o trgovini na dnevnom redu je i ocjena suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Tu su ocjenu zatražile odvojeno dvije skupine oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru.
“Odbili smo zahtjeve za ocjenu suglasnosti. Uloga Ustavnog suda nije da crta izborne jedinice”, rekao je Šeparović.
“Polazeći od opsega svoje nadležnosti pri ocjeni ustavnosti granica pojedinih izbornih
jedinica, a imajući u vidu prigovore, s jedne strane, i očitovanje Vlade i obrazloženje
Konačnog prijedloga, s druge strane, Ustavni sud ocijenio je da kod kreiranih izbornih
jedinica nema očiglednih odstupanja od “socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili
sličnih ustaljenih obrazaca organizacije svakodnevnih odnosa u hrvatskom društvu”.
To znači da je zakonodavac uvažio mjerila tzv. zemljopisne kartografije na koju
obvezuje članak 36. stavak 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a koja
sadrže zahtjev da se granice izbornih jedinica, što je to više moguće, podudaraju s
administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih
granica.”, piše u obrazloženju Ustavnog suda.
