Svi pričaju o savjetima Grada u slučaju napada vrane: ‘Gledajte prema njoj’

Vrane. (Foto: Jure Miskovic/CROPIX) (Foto: Screenshot)

Napadi vrana u Zagrebu tijekom proljeća nisu nikakva novost no uvijek iznova nekako se pokrene rasprava kada do toga dođe. Razumljivo je da se ljudi boje ovih ptica koje svojim tvrdim kljunom mogu ozbiljno ozlijediti onoga koga napadnu.

Tako je u nedavno u grupi “Knežija – jučer, danas, sutra” Zagrepčanka Matea napisala kako je doživjela napad.

“Napad vrane. Jučer, kod škole Matije Gupca, uz semafor, me napala dva puta unutar desetak sekundi. Budite na oprezu. Baš mi ih je pun kufer”, napisala je Matea.

Prizor u zagrebačkom kvartu razbjesnio stanare: ‘Gledam i ne vjerujem svojim očima’

Info table

Problema sa napadima vrana svjesni su i u Gradu pa su po kvartovima gdje ih ima puno počeli postavljati info table. Na tablama su ispisani savjeti što učiniti ako vas napadne vrana:


  • zadržite smirenost- panika može dovesti do ozljede
  • nemojte trčati, bježati ili nastaviti voziti bicikl jer se uslijed pada lako možete ozlijediti
  • siđite s bicikla ili nastavite hodati i polako se udaljite s lokacije
  • podignite ruke, torbu, kišobran ili drugi predmet iznad glave
  • gledajte prema vrani koja se na vas zaletjela (vrane se ne zalijeću ako gledate prema njima)

Savjeti o vranama

O vranama smo pisali u više navrata, no ipak se valja podsjetiti nekih osnova. Imajte na umu da vrane ne napadaju bez razloga.

„Jedini napad vrana događa se kada one izvode mlade iz gnijezda. U Zagrebu se svake godine ponavlja ista priča. Kad mladunci ispadnu iz gnijezda, a to je najčešće kad u travnju i svibnju uče letjeti, ljudi im žele pomoći. U gnijezdu od primjerice četiri ptića, tri odmah nauče letjeti, a jednome treba duže.

To je u prirodi sasvim normalna pojava. U trenutku kada osoba ide pomagati tom ptiću, kojem zapravo pomoć ne treba jer on uči letjeti, zabrinuti roditelj vrane će napasti čovjeka“, objasnio nam je ravnatelj zagrebačkog ZOO-a Damir Skok u jednom intervjuu.

Vrane (Foto: Darko Tomas / CROPIX)

Krivicu za njihovo razmnožavanje nosimo svi mi, upozorio je.

“Krivicu za njihovo razmnožavanje snosimo svi mi zbog izloženog otpada. Druga stvar koja pogoduje njihovom načinu života je pretvaranje zelenih površina u parkove gdje nema šipražja za skrivanje i slično. Nema magičnog štapića koji bi smanjio njihovo brojnost, ali pomoglo bi da se bolje brinemo o našem smeću”, kazao je ravnatelj ZOO-a.

U slučaju da uočite nešto čudno, uvijek to možete prijaviti službi Gradskog skloništa za nezbrinute životinje Dumovec na telefon 01/2008-354 ili na [email protected] i [email protected].

Napad kod osnovne škole na Knežiji: ‘Budite na oprezu, baš mi ih je pun kufer’


Komentari