Izgubljene i dezorijentirane životinje, najčešće napuštene, često se mogu vidjeti na gradskim ulicama. Ljeti, kad su godišnji odmori, mnogo ih je više nego inače, i dok neki od njih zahvaljujući dobrim srcima pronađu dom, mnogi i dalje nastavljaju lutati u potrazi za hranom, pićem i zaklonom.
Situaciji pokušavaju doskočiti volonteri u azilima i udrugama za nezbrinute životinje, dobročinitelji koji udome psa ili mačku koje su pronašli na ulici, kao i veterinari koji nude popuste za njihovu kastraciju i sterilizaciju.
Aktualan i veliki problem
No, evidentno je da je problem napuštenih njuški i dalje vrlo aktualan te daleko od riješenog. Danas se obilježava Međunarodni dan beskućnih životinja, a mi smo tim povodom naše čitatelje u anketi pitali kako riješiti problem napuštenih i beskućnih životinja u Zagrebu.
Novčanim kaznama, sterilizacijom i kastracijom, čipiranjem, javnim financiranjem izgradnje skloništa, neki su od njihovih odgovora.
“Kad neki ne shvaćaju da kućni ljubimci nisu igračke za zabavu, shvatiti će kad dobiju novčanu kaznu”, kazala je jedna korisnica. “Kažnjavati, i to drakonski, ljude koji ostavljaju ili zlostavljaju životinje”, napisala je druga.
“Financira se sve i svašta a poštenog skloništa nigdje osim udruga koji pucaju po šavovima”, kazao je gospodin koji je predložio da se financira i gradi više skloništa za životinje.
Izgraditi gradsku kliniku
Još jedna osoba složila se da država treba više uložiti za napuštene životinje. “Te životinjice nisu ‘ničije’. Ako su ih već napustili njihovi vlasnici (koje, uzgred, treba konačno i propisno kazniti!), životinje ne mogu i ne smiju biti prepuštene same sebi i – cesti, žeđi, gladi i bolestima. Odnosno, ili samo udrugama koje veliku muku muče s financijama i teško opstaju bez donacija građana”, komentirala je čitateljica.
Jedna je osoba kazala da bi trebalo napraviti gradsku kliniku za životinje gdje bi liječenje bilo financijski pristupačnije, te uvesti zdravstvene police za životinje. “Toliko se priča o udomljavanju, i ljudi bi ih uzeli, ali ne mogu financijski podnijeti tako skupe veterinarske usluge.
Ne krivim veterinare. Oni sami financiraju svoj najam, uređaje, plaćaju svoje zaposlenike. Nešto se mora napraviti na nivou grada ili države da se pomogne i ljudima i životinjicama”, kaže.
Kažnjavati nečipiranje
Među prijedlozima jest i kažnjavanje u slučaju nečipiranje i necijepljenja, kao i bolja aktivnost komunalnih redara.
“Neka komunalni inspektori za početak izađu iz ureda i rade svoj posao. Umjesto stadiona graditi skloništa: nikome neće biti ugodno ići na utakmice ako im prijeti horda gladnih i bolesnih pasa-lutalica”, napisala je jedna čitateljica.
Neki, iskreno, vjeruju da se taj problem nikad neće riješiti. “Bavim se time već 10 godina, borba sa vjetrenjačama”, napisala je jedna korisnica Facebooka.
