Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, a tim povodom o najčešćim mentalnim poremećajima i problemima govorio je psihijatar i psihoanalitičar Hrvoje Handl.
Zagrepčanin progovorio o mučnoj bolesti: ‘I danas skrivam svoju dijagnozu, strah me je osude’
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u svijetu 25 posto osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja.
“Ima izvrsna rečenica Manfreda Lütza, poznatog psihijatra koji je fantastično opisao mnoge stvari, koji je rekao da ‘nema normalnih, ima samo nepregledanih’. Tako da – nemojmo se zavaravati da smo normalni.
Ljudi ne prepoznaju osjećaje
Mislim da ljudi koji stvari dosta konkretno gledaju i ne prepoznaju svoje osjećaje, ne prepoznaju svoje dileme, ne prepoznaju način na koji im se sukobljavaju osjećaji na koje bi recimo u nekom trenutku htjeli biti i ovdje i ondje, ili biti s ovom ili s onom istovremeno, ispuniti zahtjeve ovih ili onih da ne prepoznaju zapravo koliko su ambivalentni i neurotični time.
Oni misle da im je nešto drugo, a zapravo su samo u tome trenutku neurotični“, rekao je psihijatar. Jedno od najčešćih oboljenja je depresija, a prema svjetskim statistikama očekuje se da će to biti glavni problem do 2030. godine.
“Svi bi mi jako htjeli dijagnozu, ali dijagnoza nije glavni problem. Problem su osjećaji i problem je kako se nosimo osjećajima. Depresija je dijagnoza koju mi donosimo temeljem nekih simptoma”, rekao je, pa opisao koji su osnovni simptomi ove opake i opasne bolesti.
Temeljni simptomi depresije
“Temeljni simptomi za depresiju su depresivnost i gubitak interesa. Nakon toga dolazi gubitak volje, problemi sa spavanjem, problemi s koncentracijom, problemi s pažnjom, problemi sa spolnošću itd.
To su kriteriji koji nas nadograđuju na samu depresiju, jer imate depresivnu epizodu koja je F32 i ponavljajući depresivni poremećaj F33. Oni svi imaju svoje verzije. To kažem zato što mi govorimo nekad jako o pojavnoj priči prema psihijatriji, a zapravo se ne bavimo onim što stvarno čovjek osjeća”, govori psihijatar.
U osnovi ljudi postaju depresivni, istaknuo je doktor, kada imaju neki osjećaj s kojim se teško nose.
Ne mogu podnijeti osjećaje
“To čak ne moraju biti ni negativni osjećaji. Ljudi mogu biti depresivni jer se ne mogu nositi s uspjehom, sa svojom uspješnošću, količinom novca koju su zaradili odjednom, s odgovornošću koju su dobili jer su dobili status (….). Ljudi mogu biti depresivni jer ne mogu podnijeti osjećaj”, objasnio je.
Osvrnuo se i na nedavno priznanje poznatog hrvatskog voditelja Aleksandra Stankovića da se godinama bori s depresijom.
„Super je da je Stanković izašao sa time, zahvalan sam da tako netko važan i popularan izađe van jer onda ljudima daje na neki način pravo da pod njegovim okriljem se jave, osobito muškarcima.
Psihoterapija preko HZZO-a
Muškarci imaju poseban problem s priznanjem nekakvih mentalnih problema. Sve je manje i manje njih, ali i dalje ovi naših godina otprije imaju taj problem”, govori.
Psihijatar je dalje rekao da ljudi ne odlaze psihijatru jer smatraju da je to skupo, te je odgovorio na pitanje može li se psihoterapija dobiti “na recept”, odnosno na teret zdravstvenog osiguranja.
“Točno, određene neke psihoterapije se mogu dobiti na recept. Recimo grupna psihoterapija se može dobiti, recimo kod mene, ja radim u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Tamo se može dobiti grupna psihoterapija na uputnicu i tamo se dosta radi grupa na uputnicu.
Može se ići i privatno
Cijeli psihoterapijski sustav u našoj ustanovi je dosta usmjeren grupama jer se to pokazalo funkcionalnim u smislu troškova prema HZZO-u ili prema nekakvom osiguravatelju. Individualna psihoterapija se teško dobiva i ima još nekih mjesta, otoka, oaza gdje se to može.
Postoji Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu koja je, koliko se sjećam, još uvijek referentni centar za psihoterapiju u Hrvatskoj. Privatno imate puno prilika. Ljudi se sve više i više educiraju, jako puno ljudi ide u psihoterapiju”, pojašnjava.
