Ovog tjedna očekuje se snažan toplinski val koji će zahvatiti južnu, središnju i istočnu Europu, s temperaturama koje će premašiti 30 stupnjeva Celzijusa, a u nekim područjima doseći i 40 stupnjeva.
Prema vremenskoj prognozi Severe Weather Europe, ovog tjedna temperature iznad 30 stupnjeva očekuju se u cijeloj središnjoj Europi, na Balkanu i u istočnoj Europi. Na zapadu i sjeveru Europe temperature će ostati blizu ili ispod prosjeka za sredinu lipnja.
Uzrok nadolazećeg toplinskog vala je stabilan atmosferski fenomen poznat kao toplinska kupola. Ovaj fenomen pojačava toplinske valove tako što zarobljava topliji zrak i pritišće ga prema tlu, što rezultira značajnim zagrijavanjem pa su moguće ekstremne vrućine.
Stiže ‘toplinska kupola’: Ovaj vremenski fenomen donosi neizdržive vrućine, vrhunac će biti u petak
Što je toplinski val?
DHMZ je za razdoblje od utorka do petka izdao i posebno upozorenje za građane te savjete kako se ponašati ako vrućine postanu neizdžive. Visoka temperatura zraka može uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, osobito kod osjetljivih skupina kao što su mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru.
Temperatura koja može predstavljati rizik za stanovništvo nije jednaka u svim područjima, već se razlikuje ovisno o klimatskim prilikama u kojima ljudi žive.
Istraživanje povezanosti između temperature zraka i smrtnosti, omogućilo je određivanje kritične temperature zraka za različite dijelove Hrvatske iznad koje se pojavljuje povećana opasnost od smrti, koja je potencirana u slučajevima kada ekstremna temperatura traje dulje vrijeme.
Radi zaštite građana, uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine, koje se provodi u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna. Na temelju prognoze temperature zraka za danas i sljedeća četiri dana, DHMZ objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i vrlo velika opasnost.
(Foto: Lucija Ocko/CROPIX)
Preporuke DHMZ-a
S obzirom na to da pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova DHMZ je popisao preporuke za zaštitu od velikih vrućina.
Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. D
Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 – 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Zagrepčanku na rutinskom pregledu šokirala liječnica: ‘Tada sam se sjetila riječi moje mame’
Pomognite drugima:
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo. Jedite češće male obroke te zzbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
