Poznati britanski portal The Guardian u četvrtak je objavio tekst u kojem navode da je humanitarna udruga No Name Kitchen otkrila da je hrvatska granična policija na granici s Bosnom i Hercegovinom spaljivala mobitele, odjeću te službene dokumente migranata, uključujući putovnice.
Uz tekst je priloženo nekoliko fotografija spaljenih predmeta koje su poslali iz udruge. Tvrde da hrvatska policija brutalno postupa prema migrantima te da prema nekim navodima brojne pokradu, a zatim ih vrate preko granice.
Hrvatska policija poslala je poduži odgovor na ovaj tekst. Tvrde da događaji koje opisuje nisu potvrđeni te da neovisni mehanizam nadzora uopće nije zaprimio prijavu te nema saznanja o navodnim događajima.
‘Prva smo zemlja koja je uvela Neovisni mehanizam nadzora’
“Hrvatska policija je još od 2016. godine, suočena s optužbama u vezi postupanja prema migrantima jer dosljedno provodi mjere zaštite vanjske granice EU i sprječava nezakonite ulaske”, pišu iz MUP-a.
Tvrde da su napisi o brutalnosti vješta manipulacija koja nema uporište u nacionalnim ni europskim propisima te da policija djeluje u skladu sa Šengenskim zakonikom. Iz policije su objavili podatke o broju službenih namjera o graničnom prijelazu. U 2022. godini je izraženo 12.872 namjera, a u 2023. godini 68.114 namjera, naveli su iz policije. Istaknuli su da MUP ima sustav unutarnjeg zakona te da sve pritužbe prolaze kroz više faza provjera. “Ministarstvo unutarnjih poslova ima nultu stopu tolerancije na eventualna nezakonita postupanja policijskih službenika te nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika prema migrantima i snažno to osuđuje.
Nastavno na postupanje policije u vezi slučajeva koje navodi The Guardian, napominjemo da smo prva zemlja koja je uvela Neovisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika, pokazavši transparentnost policijskog postupanja pa svi događaji mogu biti i neovisno ispitani. Isti je uspostavljen u suradnji s Europskom komisijom, a ima za cilj poslužiti kao efektivni neovisni nadzor postupanja policije prema nezakonitim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite te kao model svim državama članicama EU za uspostavu monitoringa na vanjskoj granici u okviru Pakta o migracijama i azilu, a prvi je i jedini takav u EU.
Pala rampa na trajektu Supetar, oglasila se Jadrolinija: ‘Došlo je do problema’
‘Potpuno je neshvatljivo da bi se to dogodilo’
Od početka migrantske krize učestale su pritužbe na navodno zlostavljanje migranata, primjenu tjelesne snage pa i oduzimanje njihovih pokretnih stvari. Vezano uz optužbe o seksualnom napadu, potpuno je neshvatljivo da bi se takav događaj dogodio, a da se to odmah ne prijavi policiji, na bilo kojoj razini i na bilo kojem mjestu, s obzirom na to da u tom slučaju imamo žrtve navodnog kaznenog djela i možemo provoditi kriminalističko istraživanja svih navodnih događaja”, napisali su iz MUP-a.
Navode da prijave dobivaju, ali često s velikim vremenskim odmakom, što otežava utvrđivanje činjenica. “Takve prijave dobijemo s velikim vremenskim odmakom od humanitarnih organizacija i nevladinih udruga kada je puno teže istraživati navodne događaje. Prijave su zaprimljene i u stranim zemljama, najčešće u Bosni i Hercegovini i to od migranata koji su do sada više puta protuzakonito pokušali ući u Republiku Hrvatsku, ali su u tome odvraćeni od strane hrvatske policije. U prijavama nema identifikacijskih podataka navodnih žrtava, a u velikoj većini niti bar približnog mjesta i vremena kada se navodni incident dogodio.
Rekli su da provjerama prijava nisu mogli potvrditi događaje koje je The Guardian naveo te da je rok od jednog dana, koji im je britanski portal dao, prekratak da bi dobili odgovor od granične policije BiH. Zato su zatražili od osoba koje imaju informacije o ovakvim događajima da se jave njima ili neovisnim tijelima poput Neovisnog mehanizma nadzora i pučke pravobraniteljice.
Policija je zabilježila brojne slučajeve lažnih prijava
“Važno je napomenuti kako na području BiH krijumčarske skupine koje vodi migrantska populacija, uglavnom Afganistanci, učestalo tuku i oduzimaju stvari od migranata pa čak i otimaju migrante i od njihovih obitelji i traže otkupnine kako bi ih pustili da idu dalje. U posljednje vrijeme dolazi i do sukoba suprotstavljenih krijumčarskih skupina, pucanja automatskim oružjem i ubojstava, sve na području BiH, a slučajevi su dokumentirani od BiH vlasti i medija. Migranti često ne prepoznaju tko su napadači u tim slučajevima i gdje su mjesta napada s obzirom na to kako je riječ o uskom pograničnom području.
U dosadašnjoj praksi hrvatska policija je zabilježila brojne slučajeve lažnih prijava, kao i ozljeda koje su najčešće nastale nesretnim slučajem i u međusobnim fizičkim obračunima migranata. Jedan od najpoznatijih takvih slučajeva je lažna prijava o nestanku djevojčice Allse Ghazi, kada je 2018. godine državljanin Sirije lažno prijavio da ga je hrvatska policija razdvojila od njegove maloljetne kćeri pa mu je dozvoljen ulazak u Republiku Hrvatsku kako bi se istražili njegovi navodi. Isti je ubrzo pobjegao iz Republike Hrvatske, a kasnije je utvrđeno da se dijete nije niti nalazilo u njegovoj pratnji, odnosno da nije niti napustilo Libanon.
Podsjetili su na niz tekstova koji su optuživali graničnu policiju, a sadržavali optužbe koje su se naknadno pokazale neistinitima, a zatim su objasnili kako je moglo doći do širenja ovakve vijesti.
Nije bila provedena učinkovita istraga
“Vezano uz optužbe da hrvatska policija spaljuje stvari oduzete migrantima, obavještavamo Vas kako migranti, prilikom pokušaja nezakonitih prelazaka granice, ostavljaju i odbacuju osobne stvari i stvari koje nose sa sobom, a ponekad ih i uništavaju kako bi otežali identifikaciju, jer kao tražitelji međunarodne zaštite žele izbjeći vraćanje iz drugih država članica u Republiku Hrvatsku, budući da Republika Hrvatska nije zemlja njihovog odredišta (97 % migranata u Republici Hrvatskoj su tražitelji međunarodne zaštite). To potvrđuje i istraživanje IOM-a u kampovima za migrante u Bosni i Hercegovini koje je pokazalo da migranti ne žele ostati u Republici Hrvatskoj, nego zlouporabljuju sustav traženja azila kako bi, slobodom kretanja koju onda imaju, neometano došli do države članice u kojoj žele boraviti.
Objavljeni detalji drame na Knežiji: Policajci uočili važan detalj
Također, oduzimanje mobitela i stvari je nešto što migranti govore kao dio svoje priče u svim državama članicama na vanjskoj granici, a u Republici Hrvatskoj to je lako provjerljivo kao neistinito, jer svi migranti sa sobom u prihvatilištima imaju barem jedan mobitel.
Što se tiče navoda o presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu M. H. i drugi protiv Hrvatske, važno je za napomenuti da ovom, a tako niti jednom drugom presudom, nije utvrđeno da je hrvatska policija provodila kolektivno protjerivanje, nego samo da nije provedena učinkovita istraga navoda o neprimjerenom postupanju prema jednoj migrantskoj obitelji, zbog čega je počinjena povreda odredaba Europske konvencije o ljudskih pravima, a što su Akcijskim planom za mjere izvršenja presude i predviđene dodatne mjere i radnje. Napominjemo da Republika Hrvatska poštuje ovu, kao i sve druge presude međunarodnih sudova. U suradnji s Odborom ministara Vijeća Europe sačinjen je Akcijski plan s mjerama za izvršenje presude, od kojih je većina već provedena”, odgovorili su iz MUP-a.
