Koliki je strah zavladao u Njemačkoj svjedoče nove informacije o porastu izgradnje skloništa i bunkera u toj zemlji. BSSD Defense, tvrtki sa sjedištem u Berlinu koja gradi “sustave zaštitnih prostorija” za privatnu, poslovnu i vojnu upotrebu – u posljednje vrijeme posao ide dobro. Tehnički direktor BSSD-a Mario Piejde kaže da su posljednjih godina imali povećan broj poziva privatnih osoba, vatrogasnih službi i lokalnih vlasti.
“Postoji aktivna potražnja i aktivno zanimanje, jer nema toliko firmi koje se time bave. Nitko nije mogao očekivati da će se u Europi ponovo voditi konvencionalni rat, ali nažalost, povijest se ponavlja. Ljudi koji su o tome ranije razmišljali sada su počeli provoditi svoje planove”, rekao je Piejde za DW.
Zanimanje je počelo rasti tijekom pandemije COVID-a, a zatim je ponovo pojačano 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu, piše Deutsche Welle (DW).
Alarmantni podaci: Hrvatska ima skloništa za manje od deset posto stanovništva
Milijarde za skloništa
Njemačko udruženje gradova i općina, koje predstavlja 14.000 lokalnih vlasti, pozvalo je saveznu vladu da u idućih deset godina uloži 10 milijardi eura u civilnu zaštitu i da to iskoristi za osposobljavanje 2000 bunkera iz doba Hladnog rata.
Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) istaknuo je kako je novi koncept bunkera u fazi planiranja. Izvještaj savezne vlade, koji je procurio u razne njemačke medije, kaže pak da bi za zaštitu ukupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210.100 bunkera, što bi trajalo 25 godina i koštalo 140.2 milijardi eura, prenosi DW.
Hans-Walter Borries, direktor Instituta za ekonomske i sigurnosne studije FIRMITAS na Sveučilištu u Wittenu, istaknuo je pitanje kolika bi zapravo bila korist od bunkera, s obzirom na vojnu moć u ratu.
Rusija ima hipersonične rakete koje bi za dvije do pet minuta iz Kalinjingrada mogle dosegnuti praktično bilo koji europski grad.
“Nije to kao u Drugom svjetskom ratu. Sa sadašnjim vremenima reakcije ne postoji način da se upozori stanovništvo. Modernim oružjem cijelu Njemačku bi se moglo zbrisati s devet do dvanaest raketa. Bunkeri koji bi mogli izdržati takvu vrstu napada morali bi biti ukopani tisućama metara duboko u švicarskim Alpama. A poslije toga više uopće ne biste htjeli izaći van”, rekao je ovaj stručnjak.
(Foto: Luka Gerlanc / CROPIX)
Stanje u Zagrebu
Grad Zagreb objavio je popis atomskih skloništa u Zagrebu, potaknut interesom javnosti i novinara.
Na području Grada Zagreba za potrebe zaštite ljudi i materijalnih dobara, izgrađeno je oko 1,000 različitih skloništa, navode iz grada, pa dodaju da od tog broja, Grad Zagreb upravlja sa 176 skloništa, a koja su održavana u skladu s važećim pravnim normama. Napominju i da je manji dio skloništa Grad Zagreb dao na korištenje trećim osobama koje su u obvezi u slučaju potrebe staviti ih na raspolaganje u roku od 24 sata.
Prema javno dostupnim podacima iz Plana djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/19), na području Grada Zagreba, nalazi se i 655 stambenih skloništa, 150 skloništa u ustanovama te 134 skloništa u poduzećima, objavili su iz grada.
KONAČNO Grad Zagreb objavio popis atomskih skloništa: Sa 176 upravlja grad, a samo 10 je javnih!
U 2 040 skloništa, s koliko ih raspolaže, Hrvatska može smjestiti manje od deset posto svog stanovništva, otkriva izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništa za građane. Ta skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana što je 9, 5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, stoji u Izvješću.
Više od tri četvrtine skloništa, njih 1 637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 stanovnika glavnog grada.
