Nadbiskup Josip Bozanić predvodit će u četvrtak blagoslov početka radova na obnovi kompleksa Katedrale i Nadbiskupskog dvora s početkom u 11:30 sati.
Naime, zagrebačka katedrala prvotno je stradala u potresu 22. ožujka 2020., a dodatnu štetu pretrpjela je u prosincu iste godine, kada je oštećena od petrinjskog potresa.
U razornom zagrebačkom potresu srušen je kameni vrh južnog tornja, a lom se dogodio u visini lanterne na 92 m.
Došlo je i do urušavanja zvonika u visini od 10,30 metra, a na čijem vrhu je bio pričvršćen pozlaćeni križ s gromobranskim šiljkom, ukupne visine 3,20 metara.
Kako su na katedrali u tom trenutku bile postavljene skele, kameni su elementi pali dijelom na skelu i oštetili dio treće galerije dovršene netom prije Božića.
Dio tornja pao je na krov katedrale kojeg je također oštetio i probio na više mjesta, a najveći dio kamenih elemenata pao je u dvorište između katedrale i Nadbiskupskog dvora te je prava sreća što se u tom trenutku nitko nije našao u blizini i nije ozlijeđen.
Kako su izvijestili iz Zagrebačke nadbiskupije, sam vrh ‘jabuka’ pronađena je na tavanu dvora gdje se i zadržala. Metalni pozlaćeni križ obnovljen i postavljen 2013. godine, raspao se u brojne dijelove budući je izrađen od ploča debljeg bakrenog lima s metalnom potkonstrukcijom. Dijelovi križa pronađeni su raspršeni na skeli, na krovu katedrale, a dio dijelova je bio ispod kamena na dvorištu.
Nakon što je obavljen prvi pregled, stručnjaci su ustanovili kako je uz vrh južnog tornja srušena i balustrada iznad apside, vrhovi baldahini kontrafora te da je u padu dijelova tornja znatno oštećena druga kontrafora lađe na južnom pročelju.
Velika oštećenja
Katedrala je značajna oštećenja dobila i u unutrašnjosti. Naime, detaljnim pregledima utvrđeno je da je na ulazu ispred sakristije srušen vrh timpanonske kućice s križnom ružom.
Srušeni su svi vrhovi baldahina nad kontraforama. Vidljivo je znatno oštećenje vrha piramide-krova iznad južnog stubišta koje vodi od katedrale do krova na apsidi, a dio vrha na sjevernom stubištu kod oltara sv. Ladislava ostao je nagnut i nije pao. U samoj katedrali je bilo puno žbuke koja je pala, a ima i komada kamenih rebara. Osim toga, uočene su jače pukotine svoda između kamenog rebra i opečenog svoda.
Ubrzo nakon pregleda katedrale, postavljen je građevinski lift za transport za pristup tavanskim prostorijama katedrale gdje je uočen lom kamena južne zabatne kućice u koji je udario dio tornja i križa.
Uočene su i neke pukotine svodova, a nekoliko dana kasnije i veća oštećenja svodova iznad apside, kao i puknuća zidova. Ti pomaci zidova slomili su rozete u prozorima na apsidi, a znatno su oštećeni i vitraji u samom svetištu koji su izrađeni u prvoj polovici XIX stoljeća.
Došlo je i do vertikalnog puknuća sjevernog južnog zida na spoju zidova apside i zidova lađe.
U potresu se nova zapadna fijala s treće galerije odlomila i pala na skelu. Nađena je i odlomljena jugoistočna rigalica na trećoj galeriji. Kod tog pregleda skele uklonjeni su dijelovi koji su pali s tornja, a visili su na zaštitnom platnu.
Penjanjem po sjevernom tornju do visine 75 m uočeno je oštećene zida kamenog stubišta, te su vidljive manje pukotine u svodovima tornja. Na dijelu II galerije se nalazi i kraj čeličnog užeta promjera 15 milimetara koje spaja vrh zvonika i povezuje ga s protuutegom od cca 4 tone, izvijestili su iz Zagrebačke nadbiskupije.
