Srpski mediji javljaju da je posljednjih dana velik broj građana doživio srčane i moždane udare, za što su uz komorbiditete zaslužne i nesnosne vrućine koje su trenutno ondje još gore nego kod nas.
Liječnici iz tjedna u tjedan bilježe neočekivano povećan broj ovih stanja, čak i kod mlađe populacije. Također, kako prenosi Blic, liječnici redovito upozoravaju da nagle promjene vremena mogu utjecati na krvne žile, ali i na rad srca. Upozoravaju da srčani i moždani udari sve više pogađaju mlade.
Doktorica Andrijana Ilić iz Hitne pomoći potvrdila je da sve više mladih ljudi doživljava srčani udar te da je izuzetno važno prepoznati ih na vrijeme i adekvatno reagirati.
‘Ljudi su tada u panici’
“Sve su to mlađe osobe koje imaju akutne infarkte miokarda, što nije tipično. I kad se to dogodi, jako su uznemireni i uplašeni”, rekla je dr. Andrijana Ilić iz Hitne pomoći za RTS.
Ispričala je koji su prvi simptomi na koje se mora odmah reagirati.
“Prvi simptom koji se javlja je jaka bol u sredini prsnog koša s mogućim širenjem u lijevu ruku, čeljust, leđa, trbuh. Pacijenti su blijedi, znojni, zadihani, ne mogu leći, jako su uznemireni zbog toga”, rekla je dr. Ilić. Savjetuje da tada, prije svega, treba nazvati hitnu pomoć i biti suradljiv.
“Ljudi su tada u panici, stoga je potrebno biti suradljiv i dati što više informacija. Također je važno smjestiti pacijenta u udoban položaj. Pacijent koji osjeća jake bolove u prsima ne treba hodati, treba se smiriti, jer će mu se tegobe pogoršavati što je više u panici”, upozorila je liječnica.
‘Bilo je i mladih u sali’
U posljednje vrijeme broj pregleda i hospitaliziranih pacijenata porastao je za oko 20 posto u odnosu na mjesec dana prije, rekao je prof. dr. Nemanja Đenić s Vojnomedicinske akademije (VMA) i dodao da su kapaciteti VMA popunjeni sto posto te da je čak bilo potrebno dodati još kreveta kako bi svi pacijenti bili zbrinuti.
Svaki deseti Hrvat ima ovu neizlječivu bolest: Velik dio njih niti ne zna da je ima
“Bilo je mnogo infarkta i moram reći da je bilo i mladih u sali za kateterizaciju srca. Kao što sam više puta rekao, pacijenti u četrdesetim godinama postaju česti u sobama za kateterizaciju. Imam dojam da način života, čimbenici rizika i sve ostalo što ide uz to uzima svoj danak u svemu tome”, naglasio je liječnik.
“Naravno, imate i genetiku, posebno su ugroženi oni ljudi koji imaju genetsku predispoziciju ili osobe koje imaju druge pridružene čimbenike rizika, poput dijabetesa, te ih pozivamo da budu oprezni i da češće posjećuju svoje liječnike”, zaključio je prof. Đenić.
