Hrvatskom hara virusni kaos. Hladno i vlažno zimsko vrijeme pravo je plodno tlo za širenje respiratornih bolesti, posebice hripavca, koronavirusa, RSV-a, a sad i gripe.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavili su podatke o raširenosti gripe. Novi su to podaci, oni na koje se valja pozvati kada se govori o njenoj prisutnosti u društvu ovih dana. Vidljivo je, vrlo jasno, da bolest ubrzava. Točnije, nema nikakvih naznaka da će broj oboljelih ljudi stagnirati.
Tako HZJZ izvještava da je zaključno s prvom ovogodišnjom nedjeljom, 7. siječnja, od početka sezone gripe pristiglo čak 1887 prijava oboljelih iz cijele Hrvatske. Od toga broja, čak je 817 zaraženih bilo u prvom tjednu 2024. godine.
Grad Zagreb u vrhu
Epidemija gripe dakle, jest u uzlaznom trendu. Veći je broj oboljelih u ovome tjednu no u prethodnima, ali iz HZJZ-a nalažu da to nije ništa neočekivano s obzirom na doba godine u kojem se nalazimo.
Daleko najveće stope prijava gripe na 100.000 stanovnika bilježe Karlovačka županija (115,70) i Grad Zagreb (104,81). Slijede Istarska (72,70), Dubrovačko-neretvanska (68,27), Ličko-senjska (53,57) i Splitsko-dalmatinska županija (50,02). Najmanju stopu ima Virovitičko-podravska županija (12,74), a pri dnu su i Zadarska (16,24) te Brodsko-posavska županija (16,81).
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.
Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
