U petak, 31. svibnja, povodom Dana Grada Zagreba će se u Staroj gradskoj vijećnici održati svečanost dodjele Nagrade Grada Zagreba. Tako će ove godine, u znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, biti dodijeljeno ukupno 15 nagrada.
Jedan od dobitnika priznanja je Atelier Marković kojeg je davne 1919. godine utemeljio je Josip Marković. Riječ je o najstarijem je obrtu za uokvirivanje slika u Zagrebu, kojeg je 1960. godine preuzeo osnivačev sin, Josip Marković, pa potom 2000. godine unuk Damir sa suprugom.
Lokal se od osnivanja nalazi u Ilici, između Frankopanske i Medulićeve ulice, a sam je prostor vrlo ugodan i topao te odiše obiteljskim ozračjem. Okvire izrađuju isključivo od punog drva, a završne slojeve pozlate i posrebrivanja izrađuju sami.
Serijal koji je oduševio gledatelje
Betonski spavači je dokumentarni serijal koji je za male ekrane prikovao brojne gledatelje, a njegovu je vrijednost prepoznao i Grad Zagreb koji će autore dokumentarca nagraditi priznanjem i novčanom nagradom.
Tako je serijal dokumentirao arhitektonska obilježja iznimnih, danas zapuštenih sustava u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije, ali i educirao javnost o važnosti očuvanja ovih struktura za buduće generacije. U svoje tri sezone s ukupno 12 epizoda, iako se bavi širim prostorom, serijal je obradio i nekoliko djela u Zagrebu, gradu s vrijednom kulturnom baštinom za koju se može reći da je kolaž arhitektonskih jezika. Za ovaj su iznimni serijal nagrađeni Saša Ban, magistar filmske i TV režije, redatelj, dr. sc. Maroje Mrduljaš, dipl. ing. arhitekture te Nevenka Sablić, scenaristica i producentica.
Nadalje, priznanje i novčanu nagradu za svoj rad će primiti i dr. sc. Anamaria Brozović, znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković. Dr. Brozović je izniman uspjeh postigla tijekom 2023. godine u području istraživanja raka jajnika. Konkretno, povezanosti razvoja otpornosti stanica raka jajnika na kemoterapiju i kemoterapijom potaknutog metastaziranja istih stanica.
Iznimna postignuća na području medicine
Znanstvenica trenutno vodi hrvatsko-kineski projekt velikih razmjera “Primjena nanočestica u multimodalnoj terapiji raka jajnika” te znanstveno-istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost “Regulacija stečene invazivnosti raka jajnika u okruženju koje podržava rast matičnih stanica”.
Dr. sc. Jasenka Grujić, dr. med., specijalistica ginekologije i opstetricije će također ove godine primiti priznanje i novčanu nagradu. Njezin doprinos borbi za poboljšanje reproduktivnog zdravlja žena očituje se u redovitim predavanjima, okruglim stolovima, domaćim i međunarodnim simpozijima te predanoj suradnji i podršci svim dionicima koji svojim radom pridonose kvalitetnoj skrbi za zdravlje žena i ostvarenju reproduktivnih i seksualnih prava.
Jedna je od rijetkih liječnica koja sustavno istupa u javnosti s ovim pitanjima i kritički progovara o aktualnim problemima u okviru zdravstvenog sustava te kontinuirano i strastveno zagovara pravo na pobačaj i sustavnu seksualnu edukaciju mladih.
@zagrebinfo Da vidimo tko je pratio na satu matematike 📚🤓 #zagrebinfo #zagreb #streetinterview #math #inteligence #croatia #fy #fyp #viral #tiktok #viraltiktok ♬ original sound – zagreb.info
Postignuća u promicanju znanosti i prosvjete
Dio Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu će primiti nagradu i novčano priznanje. “Croaticum” (Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik) i njegovi zaposlenici i suradnici od samog osnutka, a posebno posljednjih nekoliko desetljeća, su ostvarivali i ostvaruju najviše rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti, prosvjete, ali i kulture.
Tako su oblikovali niz udžbenika i priručnika za učenje hrvatskoga jezika na različitim razinama, kojima se u takvom tipu poučavanja onda koriste i brojne domaće institucije, ali i brojni lektorati po svijetu pa su zapravo i izravni izvozni proizvod nastao upravo na području Grada Zagreba.
Nagradu i priznanje će primiti sljedeći zaposlenici – dr. sc. Antonio-Toni Juričić, viši lektor, voditelj, dr. sc. Lidija Ban Matovac, lektorica, dr. sc. Ivančica Banković-Mandić, viša lektorica, dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica, dr. sc. Tomislav Ćužić, dr. sc. Ana Grgić, lektorica i znanstvena suradnica, dr. sc. Milvia Gulešić Machata, viša lektorica i znanstvena suradnica, dr. sc. Aida Korajac, lektorica, dr. sc. Darko Matovac, lektor i znanstveni suradnik, dr. sc. Dinka Pasini, viša lektorica, dr. sc. Iva Šarić, dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica i znanstvena suradnica, Marinela Aleksovski, prof., viša lektorica, Jelena Cvitanušić, prof., lektorica, Ranka Đurđević, prof., lektorica, Ninoslav Radaković, prof., lektor, Tanja Salak, mag. educ. philol. croat., lektorica, Mateja Fumić Bistre, mag. educ. philol. croat., stručna suradnica, Katja Peruško, mag. educ. philol. croat., mag. phon., stručna suradnica.
Znanstvenica s kojom svi vole surađivati
Nadalje, priznanje i novčanu nagradu će primiti i prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić redovita profesorica u trajnom zvanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iznimna psihologinja, znanstvenica i osoba koja dotakne život svih koji su imali priliku s njom raditi, surađivati te slušati njezina predavanja.
Za potrebe istraživanja “Kako smo?” je okupila je trinaest znanstvenica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da bi ispitale mentalno zdravlje i kvalitetu života tijekom pandemije te javnosti ponudile niz predavanja s ciljem boljeg nošenja s kriznim situacijama. Također je putem brojnih medija progovarala o psihološki relevantnim temama, uvijek pružajući savjete o tome kako preživjeti u tim vremenima.
Jedan je od najangažiranijih i najcjenjenijih hrvatskih urbanista, dr. sc. Tihomir Jukić, professor emeritus, diplomirani inženjer arhitekture, je još jedan od kandidata koji će ove godine primiti priznanje i novčanu nagradu.
Branka iz Zaprešića o teškoj bolesti: ‘Dogodilo se samo od sebe jedno jutro, nisam mogla ustati’
Psihologinja koja se suprotstavila sustavu
Profesora Jukića se založio za pokretanje cjelovitoga interdisciplinarnog pristupa urbane obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Jedan od rezultata tog zalaganja je i knjiga “Urbana obnova – Urbana regeneracija Donjega grada, Gornjega grada i Kaptola / Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba”, koja je nastala u suradnji s kolegicama s Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Priznanjem i novčanom nagradom će biti nagrađena i Valerija Kanđera, diplomirana psihologinja, psihologinja u Hrvatskom zavodu za socijalni rad u Područnom uredu Novi Zagreb.
Zaposlena je već 32 godine na mjestu psihologinje u sustavu socijalne skrbi, a šira javnost je za nju saznala nakon jednog događaja. Naime, Kanđera je alarmirala javnost te se neviđenom ustrajnošću izborila za smještaj djevojčice s poremećajem iz spektra autizma bez odgovarajuće roditeljske skrbi, iako ju je odbila 31 ustanova.
Uveo nove metode u program kardiovaskularne rehabilitacije
Time je pokazala iznimnu profesionalnu hrabrost i etičnost, ali je i razotkrila sve slabosti socijalnog sustava, zbog čega joj je nadležno ministarstvo poslalo inspekciju. Iako nakon nadzora nisu pronađene nikakve nepravilnosti u radu na spomenutom slučaju, izrečena joj je mjera opomene pred otkaz. Njezini kolege stali su uz nju najprije pismom podrške, a potom su je izabrali za predstavnicu radnika u Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Nadalje, priznanje i novčanu nagradu će primiti i prof. dr. sc. Goran Krstačić, dr. med., specijalist interne medicine, uži specijalist kardiologije, ravnatelj Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana. Profesor Krstačić je uveo nove metode u program kardiovaskularne rehabilitacije po čemu je Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana, Zagreb prepoznata u Hrvatskoj, ali i u Europskom kardiološkom društvu.
Pokrenuo je pionirski projekt ranog otkrivanja kardiovaskularnih bolesti u Gradu Zagrebu laboratorijskom metodom čiji su rezultati predstavljeni na više svjetskih i europskih konferencija. Na temelju pozitivnih rezultata, laboratorijska pretraga visoko osjetljivi troponin I uvedena je u kliničku praksu rutinskog probira kardiovaskularnih bolesti.
Alarmantni podaci: Objavljeno koliko stanovnika u Hrvatskoj svake godine oboli od malignih bolesti
Postignuća u području umjetnosti
Također, priznanje i nagradu će primiti Milan Manojlović – Mance – akademski slikar, umirovljenik te Kornel Šeper, profesor ruskog jezika i komparativne književnosti, ujedno i kulturni radnik.
Monografija “Mance – Tajna starog hrasta” je predstavila Milana Manojlovića – Mancea ne samo kao kultnoga glazbenika, nego i kao kompletnu umjetničku pojavu koja se slobodno kreće mimo svih tokova.
Kornel Šeper je pak skupio zbirku Manceovih neotkrivenih ili po raznim zaboravljenim publikacijama razbacanih materijala. Likovno-glazbena monografija Mance –
Tajna starog hrasta na 480 stranica donosi brojne tekstove, stripove, intervjue, fotografije, stihove, plakate i crteže Milana Manojlovića. Njome su obuhvaćeni Manceovi suvremenici, albumi koji su ga proslavili te intervjui.
Popularni zagrebački festival ponovno na ulicama: Otvara se 28. Cest is d’Best
Umjetnik čije je djelovanje neodvojivo od njegova grada
Priznanje i novčanu nagradu će primiti i Vlado Martek, profesor književnosti i filozofije, pjesnik i umjetnik. Ovaj se profesor nalazi na naslovnici knjige “This Is Not My World; Art and Public Space in Socialist Zagreb” koja je ove godine izašla u Minneapolisu u SAD-u. Knjiga pokriva pokriva razdoblje druge polovice 20. stoljeća i tematizira progresivne umjetničke prakse u Zagrebu, a velikim dijelom se bavi i umjetničkim djelovanjem spomenutog Vlade Marteka.
Ove će godine priznanje primiti i Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) koja je osnovana 2007. godine s ciljem okupljanja i umrežavanja antifašistički orijentiranih
građana, osobito onih mlađih.
Njezina misija se temelji na okupljanju i organiziranju, primarno, mladih antifašistkinja i antifašista te antifašistički opredijeljenih osoba na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije s ciljem očuvanja, njegovanja i promicanja antifašističkih tradicija i vrijednosti.
Posmrtno priznanje
Posmrtno će priznanje dobiti i Lukas Nola, filmski i TV redatelj te scenarist. Debitirao je filmom Dok nitko ne gleda (1993.), a nakon toga je uslijedila bogata redateljska karijera. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja te respektabilan član filmske
zajednice, a kao takav je ostavio je dubok trag u hrvatskoj kinematografiji.
Nadalje, priznanje i novčanu nagradu će primiti i Robert Perišić, profesor hrvatskog jezika i književnosti te pisac. Prvo je njegov rad prepoznala domaća javnost, a posljednjih desetak godina je stekao i međunarodnu reputaciju.
Njegov roman “Naš čovjek na terenu” je fiktivno djelo iz zagrebačkoga urbanog miljea i jedno je od najprevođenijih književnih ostvarenja suvremenog Zagreba. O tome svjedoče izdanja u trinaest zemalja, uz brojne izvrsne kritike. I drugi njegovi romani primaju dobre kritike – “Područje bez signala” te “Brod za lssu” koji je osvojio književne nagrade “Predrag Matvejević” i “Janko Polić Kamov”.
U park u Martićevoj vraća se omiljeni festival: Mnogi Zagrepčani zbog njega jedva čekaju lipanj
Tjelovježbeno društvo s dugom tradicijom
Također, priznanje će primiti i Zagrebačko tjelovježbeno društvo “Hrvatski sokol”, koje ove godine obilježava 150 godina postojanja i djelovanja.
Osnivanje Društva je bilo odraz tadašnjih društvenih potreba, ali i političkog stanja. Vodstvo i članovi Društva vlastitim sredstvima i novcem 1883. grade dom “Hrvatskog sokola” na zemljištu koje je darovao Grad Zagreb, danas najstariju i najljepšu dvoranu za tjelovježbu.
Društvo je tijekom 150 godina postojanja postizalo i vrhunske rezultate. Iznjedrilo je sedamnaest olimpijaca s više od dvadeset nastupa na olimpijskim igrama te brojnim nastupima na svjetskim i europskim prvenstvima i ostalim međunarodnim natjecanjima.
