Nakon provedenog nadzora Hrvatske narodne banke (HNB), Financijski inspektorat kaznio je Zagrebačku banku s 33 milijuna kuna, jer je utvrđeno da od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije ispunila sve obveze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Kako je priopćeno iz HNB-a, nadzorom je utvrđeno ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u “procjeni rizika pojedinoga poslovnog odnosa, identificiranju i praćenju sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija, prijavi sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, provedbi mjera pojačane dubinske analize stranaka te u sustavu unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma”.
U Zagrebačkoj banci nisu provedene mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta; nije analizirana pozadina i svrha 1.126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu; nije se za 2.028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma; nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1.122 sumnjive transakcije te nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
“Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Takvo postupanje posebno je neprihvatljivo uzme li se u obzir pozicija koju Zagrebačka banka u financijskom sustavu Republike Hrvatske ima kao najveća kreditna institucija”, piše u priopćenju.
Odluka Financijskog inspektorata donesena je i postala pravomoćna 30. listopada.
Dosad najviša prekršajna kazna izrečene nekoj kreditnoj instituciji
“Ovo je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija”, ističu iz HNB-a.
HNB je obavijestila Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja. Banka je to iskoristila, te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu.
Izrečena visina novčane kazne razmjerna je, kako kažu u HNB-u, utvrđenom broju i težini počinjenih prekršaja.
HNB navodi i da je Zagrebačka banka nakon završenog nadzora HNB-a provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja HNB-a.
Pritom je, kako se navodi, “Zagrebačka banka iskazala primjeren stupanj spremnosti da otkloni utvrđene slabosti unutar sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma”. Banka se, među ostalim, obvezala provesti 75 mjera kako bi povećala djelotvornost i učinkovitost svog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
U međuvremenu je Zagrebačka banka d.d. obavijestila HNB da je provela sve mjere na koje se obvezala.
Sumnje da Zagrebačka banka nije poštovala zakonske odredbe o sprečavanju pranja novca pojavile su se početkom ove godine, nakon što je 20. siječnja bivši predsjednik Uprave te banke Miljenko Živaljić podnio ostavku.
Tada je u objavi Banke bilo navedeno da Živaljić podnosi otavku zbog osobnih razloga, a u medijima se pisalo kako je najveća hrvatska banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca.
Mjesec dana nakon Živaljića, 24. veljače ostavku su dala još dva bivša člana Uprave Zagrebačke banke – Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić.
Inače, Zagrebačka banka je jedna od najvećih banaka u Hrvatskoj. Ima ukupnu imovinu od 124,9 milijarda kuna i udjelom na tržištu od 27,8 posto, piše Dnevno.
