Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, govorio je na N1 televiziji o poplavama u Europi koje je uzrokovala ciklona Boris. Opisao je situaciju kao “iznimno ekstremnu” te naveo kako se ciklona neobično kreće – nakon što je zahvatila Srbiju i Mađarsku, sada se polako vraća u oslabljenom obliku.
Güttler je istaknuo da će ostaci ciklone uzrokovati manje oborine u istočnoj Hrvatskoj, zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje. Također je upozorio na mogućnost oborina na obali, u kombinaciji s jakom burom, te da će ciklona još nekoliko dana utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, ali ne u ekstremnom obliku kao u nekim dijelovima Europe.
“Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije… Ono na što ćemo se morati koncentrirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji”, naveo je.
EXTREME WEATHER – Extremely heavy rains have flooded parts of Austria, Poland and more. Extreme rainfalls have become more common as our climate changes. pic.twitter.com/oNsC2oGvcQ
— Lou Ranahan (@LouRanahan) September 15, 2024
‘Hrvatska neće postati Sahara’
Na pitanje o stanju na Zelenom otoku na Dunavu, kazao je da je oprema spremna, a zalihe pijeska su osigurane. Govoreći o Europi, Güttler je naglasio kako su prognoze možda pomogle smanjiti broj žrtava na 10 te objasnio da je toplo Sredozemlje dodatno pridonijelo nastanku ciklone. Također je komentirao da je ovo ljeto bilo najtoplije zabilježeno na mnogim postajama, ali i da će rujan biti hladniji i kišniji zbog nagle promjene vremena.
Boris pada u drugi plan, stiže još nemilosrdnija ciklona: ‘Usisat će zrak’
Güttler je pojasnio vezu između klimatskih promjena i povećanih količina oborina, naglašavajući da topliji zrak zadržava više vodene pare, što može rezultirati intenzivnijim padalinama.
“Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok – mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe”, zaključio je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
