Hrvatska narodna banka (HNB) uputila je pismo bankama kojim ih obavještava da pokreće inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju u vezi s odobravanjem prekoračenja po tekućem računu.
“HNB je banke informirao da očekuje da bez odgode započnu s odgovarajućim aktivnostima kako bi svoje prakse uskladile s najavljenom izmjenom regulative”, objavili su iz HNB-a.
“Hrvatska narodna banka provela je istraživanje prakse banaka te utvrdila da 70% potrošača s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekoračenje. Pri tome banke nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95% svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, koja su u prosjeku 30% skuplja od dopuštenih prekoračenja i nerijetko iznose do 300% prosječnih mjesečnih primanja”, naveli su.
Objasnili su kako je dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku, dok je prešutno prihvaćeno prekoračenje ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje.
“Kod prešutnog prekoračenja poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na izvještavanje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu, te banka ima samo obvezu pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama.
Također, za prešutno prekoračenje nije obvezna procjena kreditne sposobnosti, ne primjenjuje se ograničenje visine EKS-a te nije obvezna primjena odredbe o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja”, kažu iz HNB-a.
Od 2019. godine evidentan je i porast mjesečnih naknada za vođenje tekućeg računa, što je direktno povezano s činjenicom da se ograničenje efektivne kamatne stope ne primjenjuje kod prešutnih prekoračenja.
“Time potrošači plaćaju znatno višu cijenu za istu uslugu jer su ova dva proizvoda izjednačena u svojim funkcionalnostima. Osim toga, izvjesno je da dio potrošača kojima je odobreno prešutno prekoračenje bez njihova zahtjeva, nije ni svjestan kreditnog odnosa u koji ulazi korištenjem tog prekoračenja.
Hrvatska narodna banka smatra da je Zakonom o potrošačkom kreditiranju predviđeno da prešutno i dopušteno prekoračenje budu dva različita proizvoda, s različitom namjenom, cijenom i razinom zaštite potrošača. Pri tome bi prešutno prihvaćena prekoračenja trebala biti iznimka, a ne pravilo.
Stoga bi se prešutna prekoračenja trebala odobravati u manjim iznosima pa nedostatak ograničenja EKS-a ne bi proizvodio značajan financijski učinak potrošačima, jednako kao što bi bile ograničene neželjene posljedice za potrošače koje mogu nastati zbog manjeg obuhvata informacija koje se pružaju kod prešutnih prekoračenja”, pišu iz HNB-a.
S obzirom na utvrđeno stanje Hrvatska narodna banka pokreće inicijativu za odgovarajuću izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju.
