Arhitekt Otto Barić u Novom danu na N1 televiziji komentirao je apartmanizaciju i novi zakon koji je prošlog tjedna upućen na prvo čitanje u Sabor. Cilj zakona je obuzdavanje rapidne apartmanizacije, čime se planira normalizirati cijene nekretnina.
Barić je naveo da je ova problematika već regulirana s nekoliko zakona te je pokazao da nije veliki fan uvođenja još jednog, barem u ovom obliku. “Već postoji nekoliko zakona – i Zakon o gradnji to regulira i Zakon o prostornom uređenju i suvlasnički odnosi to reguliraju”, započeo je.
“Država prebacuje lopticu suvlasnicima. Takozvani zoning je nekad postojao i bilo je jasno gdje se može, a gdje se ne može iznajmljivati. To bi trebalo biti pravilo”, upozorio je, pa zatim istaknuo: “Po meni će se vrlo brzo pojaviti pitanje ustavnosti, odnosno ravnopravnosti tih odnosa jer zašto su svi koji su to dosad odradili, do datuma stupanja Zakona na snagu, bili u boljoj poziciji od onih koji to tek planiraju?”
‘Jednostavnije bi bilo uvesti porez na nekretnine’
“U Zagrebu se donose izmjene GUP-a u kojima sam primijetio da se umanjuje mogućnost izgradnje stanova, što neće biti neka sreća u Zagrebu gdje stalno nedostaje stanova. Moramo biti svjesni da smo država, za razliku od Njemačke i Austrije, u kojoj nije uobičajeno da mladi iznajmljuju prvi stan, već kod nas praktički svi startaju s barem jednom nekretninom”, rekao je da bi kod nas stanovi trebali biti jeftini, ali da to u trenutnom okruženju nije moguće.
“Jednostavnije bi bilo regulirati porezom na nekretnine”, smatra Barić ali objašnjava da je to potez od kojeg sve vlade bježe. “To je jedna crvena krpa i tema koju se nijedna vlada unazad 30 godina nije usudila načeti pa tako ni ova, pa se pokušava razriješiti nekom poluregulativom”, govori Barić. “Ovo je samo prvi korak. Pokušava se zaliti ta vatrica, ali nisam siguran da je to baš idealno rješenje.”
“Nemamo jasno definirano za koga gradimo. Sve što se gradi – gradimo za tržište. Ona stara američka kaže ‘location, location, location’, ali te cijene su postale apsurdne. 8 ili 10 ili 12 tisuća eura po kvadratnom metru ne zavrjeđuje niti jedna lokacija u centru Zagreba”, mišljenja je ugledni arhitekt.
‘Tu je jako puno kapitala parkirano’
Dotakao se i kupnje nekretnina viškom kapitala, zbog kojeg rentijeri gomilaju novac. “Dok je ne koristiš, staviš ju u dnevni najam i tu se vrti poprilična količina novca. 30 do 40 posto stambenog fonda nije korišteno za stanovanje, nego za kratkoročni najam. Činjenica pokazuje da je tu jako puno kapitala uloženo i ‘parkirano’. Jedini način ako to država želi kapitalizirati jest porez na nekretnine za koji EU ionako očekuje od Hrvatske da se njime ozbiljnije pozabavi. Ne vjerujem da će u ovom mandatu doći do poreza na nekretnine, ali ostavljam otvorenu mogućnost ‘iznenađenja'”, nadovezao se.
Spomenuo je Beč koji je kao grad vlasnik najviše stanova u Europi. “Kontinuirano se taj fond stanova razvija i stavlja na tržište. Dio se stavlja po socijalnom, a dio po tržišnom kriteriju i za obje kategorije postoji dovoljan broj stanova. Ali to je jako dugoročna mjera, Grad Zagreb se priprema kupiti 1300 stanova u Jelkovcu”, dao je primjer.
“Mladi ljudi nisu toliko u presingu da unajme stan, za razliku od nekih drugih u EU. Pitanje je hoće li nam za 20 godina trebati puno manje stanova nego nam treba sad. Ali to je pitanje za širu raspravu”, zaključuje arhitekt.
