Na današnji dan obilježava se 49. obljetnice smrti dugogodišnjega zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca, koji počiva u grobnici Narodnih heroja na Mirogoju.
Političar, partizanski general, pisac i legendarni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac rođen je 22. kolovoza 1917. u Karlovcu. Gimnaziju je pohađao u Karlovcu, a zatim radi kao privatni namještenik te intenzivno djeluje u sindikalnim savezima.
Godine 1939. učlanio se u Komunističku partiju. Kao član Okružnog komiteta KPH bio je jedan od organizatora antifašističkog ustanka u tom gradu i na Kordunu. Tijekom Drugog svjetskog rata obnaša niz vojnih i političkih dužnosti (komandant operativne zone, politički komesar korpusa…).
Nakon rata nastavlja vojnu i političku karijeru u novoj Jugoslaviji, a 1952. izabran je za gradonačelnika Zagreba (tada se ta funkcija zvala predsjednik Gradskog Narodnog odbora Zagreba).
Tijekom njegova desetogodišnjeg mandata Zagreb se proširio preko Save. Holjevac je proveo niz smjelih urbanističkih zahvata – izgradnja Novog Zagreba, gradnja Zagrebačkog velesajma te inicirao općeniti gospodarski razvoj grada. U više navrata odupro se pokušajima da se Zagrebački velesajam preseli u Beograd. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim vlastima, a 1962. smijenjen je s mjesta gradonačelnika.
Holjevac jedan je od potpisnika čuvene Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (1967.) nakon čega je podvrgnut partijskoj istrazi te prisiljen na povlačenje iz javnog života. Dvije godine kasnije isključen je iz partije.
Očevim stopama krenula je svojedobno i kći Tatjana Holjevac, bivša predsjednica zagrebačke Gradske skupštine.
Većeslav Holjevac umro je u Zagrebu 1970. godine.
Zagrebački velesajam proslavio okrugli rođendan: Izgrađen je po zamisli arhitekta Marijana Haberlea
