Dugovječnost života je bila tema brojnih znanstvenih istraživanja, a znanstvenici još uvijek pokušavaju dokučiti zašto neki ljudi žive duže od 100 godina, dok drugi nisu te sreće. Međutim, oko jedne stvari se većina slaže – treba izbjegavati zdravstvene savjete od samih stogodišnjaka.
Nedavno je preminula službeno najstarija osoba na svijetu – Maria Branyas Morer, koja je doživjela nevjerojatnih 117 godina. Prema informacijama dostupnim na web stranici Guinnessovih svjetskih rekorda, Maria je vjerovala da njezina dugovječnost proizlazi iz “reda, mira, dobre povezanosti s obitelji i prijateljima, kontakta s prirodom, emocionalne stabilnosti, života bez brige i bez žaljenja, puno pozitive te držanja podalje od toksičnih ljudi”.
Iako bi Marijin život mnoge mogao potaknuti na razmišljanje o tajnama iznimno dugog života, znanstvenici smatraju da bi bilo najbolje izbjegavati savjete o dugovječnosti od najstarijih ljudi na svijetu.
Jednostavno je stvar – sreće
Richard Faragher, profesor biogerontologije na Sveučilištu Brighton, rekao je da u stvarnosti znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti zašto neki ljudi žive više od 100 godina. Naglasio je da postoje dvije glavne teorije i da se one međusobno ne isključuju.
Prema prvoj teoriji, neki su pojedinci u suštini samo imali sreće. Drugim riječima, samo zato što su stogodišnjaci imali određene navike, to ne znači da su te navike utjecale na njihovu dugovječnost – pogreška u logici poznata kao “pristranost preživljavanja”.
“Samo zato što je netko preživio pušeći 60 cigareta dnevno, ne znači da je pušenje 60 cigareta dnevno dobro za bilo čije zdravlje“, rekao je Faragher za The Guardian.
Također, ključ leži u dobroj genetici
Druga pak teorija tvrdi da su stogodišnjaci imali specifične genetske značajke koje su im omogućile dulji život. Drugim riječima, postali su snažniji kao rezultat njihove genetike.
Ipak, Faragher ističe da su obje teorije, rezultirale istim upozorenjem. “Nikada, nikada ne primajte savjete o zdravlju i načinu života od stogodišnjaka. Ono što se može primijetiti kod većine stogodišnjaka jest da oni uglavnom ne vježbaju često ili redovito. Također, nerijetko je njihova prehrana prilično nezdrava”, kaže Faragher napominjući da su i neki stogodišnjaci bili pušači.
“To je u suprotnosti s brojnim epidemiološkim dokazima koje imamo o tome kako produljiti svoj očekivani životni vijek”, rekao je dodajući da je jedno veliko istraživanje pokazalo da nepušenje, vježbanje, umjereno pijenje i jedenje pet porcija voća i povrća dnevno moglo produžiti životni vijek do 14 godina.
Mučite se sa začepljenim sinusima: Naše bake su koristile jednostavan prirodni lijek
Dobro zdravlje vodi optimističnijem pogledu na život
“Činjenica da stogodišnjaci čine mnogo nezdravih stvari, govori da su ili sretni ili obično obdareni vrlo dobrom genetikom”, rekao je.
Tako je i sama Maria Branyas priznala da je sreća odigrala ulogu u njezinom dugom životu, dok je njezina kći, Rosa Moret, jednom to pripisala genetici. “Nikad nije išla u bolnicu, nikada nije slomila nijednu kost, dobro je, nema bolova”, rekla je Moret na regionalnoj katalonskoj televiziji 2023. godine.
Faragher je dodao da bi mnoge od razmatranih mogućnosti zašto stogodišnjaci žive dulje zapravo mogle biti primjeri obrnute uzročnosti. Na primjer, ideja da vam pozitivan mentalni pogled može pomoći da živite jako dugo mogla bi, barem djelomično, biti ukorijenjena u tome što su ljudi optimističniji jer su boljeg zdravlja.
Liječnik upozorio na rane znakove opake bolesti: ‘Riječ je o upornim i neobjašnjivim simptomima’
Poboljšanje zdravstvene skrbi i higijene
“Kada ste zadnji put imali stvarno pozitivan mentalni stav i zubobolju?” pita se Faragher.
No dok bi na individualnoj razini doza sreće mogla pomoći u objašnjenju zašto neki ljudi žive više od 100 godina, stručnjaci kažu da postoje dobro poznati čimbenici koji mogu pomoći u produljenju životnog vijeka na razini populacije, uključujući poboljšanja u zdravstvenoj skrbi i higijeni.
“Od prije otprilike 100 godina, ono što smo počeli vidjeti bio je ogroman napredak u očekivanom životnom vijeku potaknut poboljšanjima u smjeru smanjenja vjerojatnosti da djeca umru”, rekao je David Sinclair, izvršni direktor Međunarodnog centra za dugovječnost, napominjući da se to uglavnom svelo na uvođenje cijepljenja te čiste vode.
Mladu ženu mučili bolovi u trbuhu, rečeno joj da ima čir: Uslijedila je mnogo strašnija dijagnoza
‘Dugovječnost ne znači nužno i sretan i kvalitetan život’
Poboljšanja u cjepivima protiv gripe i herpesa i drugi lijekovi bi pomogli produljiti životni vijek starijih osoba. Sinclair dodaje kako i vlade moraju poduzeti mjere kako bi se pojedincima pripomoglo da žive zdravijim načinom života koji bi im onda omogućio i potencijalno dulji životni vijek. Naime, Sinclair naglašava kako mnogi ljudi žive u okruženjima u kojima je bilo teško vježbati, dobro se hraniti ili izbjeći zagađenje.
Međutim, čak i ako osoba doživi troznamenkasti rođendan, nije nužno da će ga proslaviti s balonima, kolačima i lijepom rođendanskom tortom. Iako se vijesti o stogodišnjacima uglavnom bile prikazane iz optimistične perspektive, zapravo se ispostavilo da su se takvi pojedinci često suočavali s izazovima kao što je dugogodišnji život u samoći.
“Stvarnost nije uvijek tako pozitivna kao što se možda na prvu čini”, zaključuje Sinclair.
