Povodom Svjetskog dana štitnjače, koji se obilježava u subotu, 25. svibnja, na redakcijski mail nam dolazi mnogo upita građana vezanih uz tu žlijezdu koja posljednjih godina zadaje sve veće probleme mnogim Zagrepčanima. Jedan čitateljica nas je pitala oko specifičnog problema vezanog uz štitnjaču.
“Poštovani, imam 47 godina i želim ostati trudna. Već 10 godina pijem Euthyrox jer imam hipotireozu i Hashimoto, trenutno pijem dozu od 100 mikrograma. Svjesna sam da žene u toj dobi možda i nemaju neke šanse za trudnoću, ali me zanima ako ostanem trudna može li na plod utjecati činjenica da imam ovaj problem sa štitnjačom, iako uzimam terapiju?
Je li možda u tijelu nešto oštećeno uslijed ovog autoimunog poremećaja, a što može utjecati na neke nepravilnosti u razvoju ploda? Unaprijed hvala na odgovoru”, pitanje je koje nam je postavila čitateljica.
Haraju bolesti o kojima se ne priča: Više od 30 tisuća Hrvata završilo u bolnici
Važna je kontrola
Za odgovor na njezino pitanje obratili smo se stručnjaku za pitanja oko zdravlja štitnjače, Josipu Staničiću, dr. med., specijalistu nuklearne medicine koji vodi zagrebačku Polikliniku Perić-Staničić.
“Kod nadomjesne terapije levotiroksinom (Euthyrox ili Letrox), kod planiranja trudnoće je od iznimne važnosti što preciznije titrirati dozu terapije te održavati idealnu razinu hormona štitnjače. U teoriji, čak i blaži poremećaj razine hormona može negativno utjecati na mogućnost začeća ili ishod same trudnoće, mada je ovaj fenomen znanstveno dokazan isključivo kod patoloških trudnoća.
S druge strane, u kliničkoj praksi poremećaj funkcije štitnjače se uvijek na vrijeme korigira tako da s te strane nisu zamijećene bilo kakve negativne posljedice na tijek trudnoće i razvoj ploda, kako same bolesti, tako i terapije levoroksinom.
U svakom slučaju, poruka je da se oko bolesti štitnjače i terapije Euthyroxom uopće ne trebate niti zamarati niti zabrinjavati. Naravno, uvijek je preporuka da se čim se trudnoća potvrdi, ponovi nalaz hormona štitnjače i TSH te učini pregled kod nadležnog specijalista za bolesti štitnjače”, rekao nam je dr. Staničić.
Važna žlijezda
Štitnjača je jedan od ključnih organa za žensko zdravlje, a poremećaj rada štitnjače utječe na mentalno stanje, na hormonski balans, na menstrualni ciklus i plodnost.
Statistika pokazuje da će jedna od osam žena razviti probleme sa štitnjačom, najčešće nakon trudnoće i u menopauzi.
Estrogen je snažan čimbenik rasta i za benigne i za maligne stanice štitnjače što dijelom može objasniti spolnu razliku u prevalenciji čvorova na štitnjači i raka štitnjače, koji je peti najčešći karcinom u žena.
Oko 60 posto osoba ne zna da ima bolesnu štitnjaču
Prema procjeni Američkog društva za štitnjaču, i do 60 posto osoba s bolestima štitnjače nije svjesno svoga stanja. Pregled hormona i ultrazvuk prvi je korak za dijagnozu mogućeg raka štitnjače, najčešće zloćudne bolesti endokrinog sustava. Godišnje se u Hrvatskoj operira oko 4000 štitnjača, od toga 600 karcinoma. U 80 posto slučajeva riječ je o ženama. Prognoze liječenja su dobre, no važna je kontrola organa jer ponekad uopće nema simptoma.
Svatko može napraviti jednostavnu provjeru svoga vrata palpacijom kako bi eventualno otkrili veće čvorove u štitnjači. Samopregled može pomoći u pronalaženju kvržica ili proširenja, no nakon toga treba napraviti ultrazvuk. Čvorovi u štitnjači su relativno česta pojava.
Iznad pedesete godine života, svaka druga žena ima barem jedan ili više čvorova u štitnjači. Iako su najčešće benigne prirode, otprilike pet posto čvorova zapravo je maligno, odnosno riječ je o karcinomu.
Stres kao okidač
U slučaju poremećaja rada štitnjače, simptomi variraju i nerijetko se pogrešno povezuju s trudnoćom, menopauzom ili depresijom. Kao okidač često se navodi dugotrajna izloženost stresnim situacijama koje mogu dovesti do strukturnih promjena i hormonske neravnoteže.
Lakše je prepoznati simptome pojačanog rada (hipertireoze), jer osoba postaje hiperaktivna, stalno joj je vruće, nepredvidivog je raspoloženja i jako mršavi.
Oboljele žene misle da su stalno u predinfarktnom stanju te se upuštaju u beznadnu misiju rješavanja brojnih problema s kozmetičarima, nutricionistima, psiholozima, kardiolozima, a jednostavno rješenje najčešće se pronađe nakon analize krvi i ultrazvučnog pregleda.
Puno je veći problem prepoznati osobu s manjkom hormona štitnjače (hipotireoza), zbog čega ta bolest može biti vrlo podmukla.
Pogođene žene prati konstantan umor, gubitak volje, depresija, nevoljkost, anksioznost, a onda se javlja i poremećaj menstrualnog ciklusa, gubitak kose, suhoća kože i pucanje noktiju. Estetski problemi će možda prije potaknuti mlade žene da potraže pomoć, a sredovječne će biti više fokusirane na psihičke probleme i dobivanje na težini. Upravo debljanje najčešće dovodi žene u ordinacije za bolesti štitnjače.
No, briga o štitnjači trebala bi postati sastavni dio zdravstvene higijene i brige o vlastitom zdravlju. Ako se pretjerano znojiš i ako gubiš životnu motivaciju, možda ipak nešto nije u redu s endokrinim sustavom.
