Polako izlazimo iz mjeseca svibnja, tijekom kojega se obilježio važan dan – Hrvatski dan šećerne bolesti, 14. svibnja. Tim danom želi se upozoriti na sve veći broj osoba sa šećernom bolešću, koju nerijetko zovu tihim ubojicom jer većina simptoma na početku bolesti nije vidljiva. Najčešći simptomi su žeđanje i suhoća usta, nagli gubitak težine, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor i iscrpljenost.
Bolest nije nimalo bezazlena, a ubrzani ritam života i stresne situacije smanjuju našu otpornost i povećavaju mogućnost obolijevanja od ove teške bolesti. Prema posljednjim podacima CroDiab registra osoba sa šećernom bolešću za prošlu godinu, u Hrvatskoj je registrirano 395.058 osoba s dijagnozom te bolesti. Budući da oko 40 posto osoba sa šećernom bolešću nema postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih od dijabetesa oko 700.000.
Nažalost, od 2019. Hrvatska je, i prema podacima Eurostata, zemlja s najvećom smrtnošću od dijabetesa u Europi. Šećerna bolest četvrti je vodeći uzrok smrti s udjelom od 7,8 posto u 2022. godini. Navedeni podaci ukazuju na to da je, unatoč brojnim inicijativama i pomacima u skrbi, ova kronična bolest gorući nacionalni problem čije rješavanje podrazumijeva nužno uključivanje i suradnju zdravstvene administracije, liječnika, oboljelih, ali i njihovih obitelji, piše tjednik 7dnevno.
@zagrebinfo Koja je vaša tajna rješavanja stresa? #zagrebinfo #zagreb #posao #stres #stress #job #relax #anketa ♬ original sound – zagreb.info
Povećanje svjesnosti
Oboljelima od šećerne bolesti mnoge korisne informacije pruža Zagrebačko dijabetičko društvo. Uz aktivnosti koje nudi svojim članovima, sudjeluje u raznim javnozdravstvenim kampanjama, savjetovalištima, a sve s ciljem osviještenosti naših građana o sve većoj pojavnosti dijabetesa. I u tom društvu smatraju kako je iznimno važno kontinuirano raditi na povećanju svjesnosti o dijabetesu, tj. njegovoj prevenciji, ranom otkrivanju, pristupu skrbi i liječenju, i to u široj javnosti, ali i među svima u društvu koji mogu utjecati na pozitivne promjene.
U Zagrebačkom dijabetičkom društvu navode podatke Crodiab registra prema kojima više od polovice oboljelih, tj. od 50 do 70 posto, ima povišen krvni tlak, a 85 posto ima prekomjernu težinu ili su pretili. U povodu trećeg obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti, Zagrebačko dijabetičko društvo, u suradnji sa Studentskom sekcijom za endokrinologiju i dijabetologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, održalo je javnozdravstvenu akciju na Cvjetnom trgu s ciljem senzibiliziranja javnosti na sve veću pojavnost dijabetesa.
Tako je za građane bilo organizirano besplatno mjerenje šećera, krvnog tlaka i vaganje, zatim mjerenje visine i opsega struka kako bi se mogao izračunati BMI i procijeniti raspored težine. Zainteresirani su se mogli savjetovati s dijabetolozima i nutricionistima jer, kako se ističe, javnost se treba upoznati s opasnošću neotkrivene i neregulirane šećerne bolesti, dok oboljelima treba pružiti nove informacije i spoznaje o mogućnostima liječenja i važnosti kontrole vlastite bolesti. U četiri sata održavanja javnozdravstvene akcije obavljeno je ukupno 300 mjerenja šećera u krvi.
Neliječeni dijabetes
Od tog ukupnog broja otkriveno je 16 odraslih osoba s povišenom vrijednošću šećera u krvi, dok ih je dvoje imalo iznimno visoku razinu vrijednosti. Svi novootkriveni dobili su pomoć i upute stručnog medicinskog tima KB-a Sveti Duh i liječnika iz Hrvatskog društva za endokrinologiju i dijabetologiju HLZ-a.
“Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema suvremenog društva. Svaka druga oboljela osoba ne zna da ima tu bolest. Troškovi neliječenog dijabetesa iznose gotovo 20 posto cjelokupnog budžeta za zdravstvo u Hrvatskoj.
S dijabetesom se može živjeti kvalitetno, no nužno je razumjeti bolest, informirati se o njezinim posljedicama, a potrebno je i redovito odlaziti i komunicirati s liječnikom kako bi se bolest stavila pod kontrolu”, izjavila je prim. mr. sc. Manja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva.
Edukacija studenata
Da je dijabetes jedno od gorućih zdravstvenih pitanja, smatra i Ana Pavić, predsjednica Studentske sekcije za endokrinologiju i dijabetologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“Cilj je naše studentske sekcije pružiti dodatnu edukaciju studentima medicine koji se žele uže baviti područjem endokrinologije i dijabetologije, ali i općoj populaciji javnozdravstvenim akcijama i projektima koje organiziramo.
U povodu Hrvatskog dana šećerne bolesti već drugu godinu surađujemo sa Zagrebačkim dijabetičkim društvom pa dovodimo liječnike građanima umjesto građane liječniku, što smatram naročito važnim u pravovremenom prepoznavanju tihog stadija predijabetesa. Ustrajna promjena životnih navika može odgoditi prijelaz iz predijabetesa u šećernu bolest i potrebu za uvođenjem terapije”, istaknula je Ana Pavić.
Kako povišeni šećer ipak ne bi otišao u pravu bolest, treba promijeniti način prehrane i stil života.
Ključna disciplina
Magistra nutricionizma Đurđica Mijanović iz Zagrebačkog dijabetičkog društva smatra kako je prakticiranje kvalitetnih prehrambenih navika ključno za prevenciju i regulaciju dijabetesa.
“Pravilna prehrana može pomoći u prevenciji debljine i dijabetesa tip 2 te u održavanju optimalne razine šećera u krvi kod osoba s postojećom dijagnozom dijabetesa. Naglasak treba staviti na unos neškrobastog povrća, vlakana, cjelovitih žitarica, proteina te na minimiziranje rafiniranih ugljikohidrata i jednostavnih šećera.
Kontrola unosa ugljikohidrata i ravnoteža između proteina, masti i vlakana mogu poboljšati osjetljivost na inzulin i smanjiti potrebu za lijekovima. Edukacija o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti može osigurati dugoročnu kontrolu dijabetesa i smanjiti komplikacije povezane s ovim stanjem”, naglasila je Đurđica Mijanović.
Život s dijabetesom
To je sve u teoriji, ali zanimalo nas je kako je to živjeti s dijabetesom. Umirovljenica Silva Benc koja od dijabetesa tipa 1 boluje posljednjih 50 godina rekla je kako je vrlo važno brinuti se o svom zdravlju i redovito odlaziti na kontrole.
“Važno je imati i dobru podršku svoje obitelj, prijatelja i udruge kao što je to za nas Zagrebačko dijabetičko društvo. Raduje me dostupnost modernih inzulina, inzulinskih pumpi i senzora za kontinuirano praćenje glukoze koji ‘za nas’ odrađuju bezbolno mjerenje glukoze putem mobitela ili čitača, bez potrebe za bockanjem u jagodice.
Sva ta medicinska pomagala oboljelima uvelike olakšavaju život s dijabetesom, no i dalje je ključna edukacija i disciplina u kontroli bolesti”, rekla je Silva Benc.
Liječnici upozorili na tešku bolest koja ne pokazuje simptome: ‘Ali doktore ništa me ne boli’
Rano otkrivanje
Kako bi obilježili Hrvatski dan šećerne bolesti, i Hrvatski savez dijabetičkih udruga održao je svečanost na kojoj je obilježeno i 70 godina njihova postojanja i rada. Na svečanosti su podijeljena priznanja najaktivnijim udrugama za dugogodišnji rad i potporu osobama sa šećernom bolešću. Hrvatski savez dijabetičkih udruga čine 44 udruge koje svakodnevno promiču zdrav način života i bore se za što veću i bolju kvalitetu života osoba sa šećernom bolešću.
“Ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udruga u sklopu obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti prigodno obilježava i 70 godina od svog osnivanja. Živjeti sa šećernom bolešću nije uvijek lako jer to zahtijeva 24-satnu brigu za svoje zdravlje svih sedam dana u tjednu. Važno je zbog toga svakodnevno paziti na prehranu, tjelesnu aktivnost i redovito uzimati terapiju kako bi se bolest držala pod kontrolom.
Zahvalila bih svima onima koji su sudjelovali u nastanku i radu Saveza, i unatoč izazovima i problemima s kojima se suočavamo, dočekali smo i 70. obljetnicu. Vjerujem da će i oni budući koji će voditi Savez znati koliki je njegov značaj i truditi se za sve osobe sa šećernom bolešću koje zastupa.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a i Društvom za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a, kao i drugim stručnim društvima i relevantnim institucijama obilježava Hrvatski dan šećerne bolesti kako bi podsjetili javnost na učestalost šećerne bolesti te važnost prevencije, ranog otkrivanja šećerne bolesti, njezina pravovremenog liječenja i sprečavanja i odgađanja kroničnih komplikacija, kao i na zdrave životne navike”, rekla je dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.
Glavni čimbenik
Na to da su brojke oboljelih u porastu upozorio je izv. prof. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., predstojnik SK-a “Vuk Vrhovac” i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri HLZ-u.
“Zabrinjavajuće je što je samo prošle godine 40 tisuća osoba razvilo šećernu bolest. To je puno više oboljelih nego od bilo koje maligne bolesti i zato je izuzetno važno šećernu bolest prevenirati i pokušati je spriječiti. Tu mislim i na sprečavanje preuhranjenosti i pretilosti, jer oni su jedni od glavnih čimbenika za razvoj šećerne bolesti.
U svijetu svake tri sekunde jedna osoba razvije šećernu bolest, svakih šest sekundi jedna osoba umre od šećerne bolesti i svakih 20 sekundi jedna osoba ostane bez dijela ekstremiteta – potkoljenice, natkoljenice zbog šećerne bolesti, a te su brojke itekako značajne”, naglasio je izv. profesor Dario Rahelić.
Bolest zvana ‘tihi ubojica’ kosi Hrvate: ‘Obiteljski liječnici kaskaju s pretragama’
Tihi ubojica
Pacijenti, ali i oni koji to još nisu, ali bi mogli postati, trebaju znati što ih čeka u borbi protiv tog “tihog ubojice”. Stoga je jedna od krucijalnih uloga zdravstvenih radnika edukacija i zdravstveno prosvjećivanje osoba sa šećernom bolešću.
“Cilj je naše udruge pružiti najbolju i najkvalitetniju skrb osobama sa šećernom bolešću. Mi sestre uvijek smo tu za pacijente i doista ih vodimo kroz cijeli njihov put u bolesti.
Dijabetes je bolest koja uvelike ovisi i o aktivnosti pacijenta. Tako da je vrlo važno educirati ih kako bi sami sebi što više pomogli”, rekla je Snježana Gaćina, glavna sestra Zavoda za dijabetes i endokrinološke bolesti u trudnoći SK-a “Vuk Vrhovac”, KB-a Merkur, predsjednica Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma HUMS-a.
Unaprijediti skrb
Osobe oboljele od šećerne bolesti imaju svu moguću potporu kako bi se uspješno borile protiv te bolesti. “Važno je da znaju da nisu same, da imaju potporu zdravstvenog tima, obitelji koja ima važnu ulogu u skrbi o osobi sa šećernom bolešću i da budu uključene u neku od udruga/društava osoba s dijabetesom kako bi razmijenili iskustva s onima koji imaju iste probleme i saznali kako drugi žive sa šećernom bolešću.
Udruge su mjesta na kojima se oboljeli mogu educirati o svojoj bolesti i kako provoditi svakodnevnu brigu o sebi da bi se izbjegle komplikacije i omogućio kvalitetan život.
Na osnovi svega navedenog slogan ovogodišnjeg obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti je ‘Zajedno smo jači'”, rekla je dr. sc. Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.
Zabrinjavajući podaci
Izv. prof. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., predstojnik Sveučilišne klinike “Vuk Vrhovac” i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, rekao je da je zabrinjavajuće što smo u prošloj godini imali 40.000 novootkrivenih slučajeva osoba sa šećernom bolešću.
“Veći je problem u onih 300.000 neregistriranih koji ne znaju da imaju tu bolest pa se dogode komplikacije. Nerijetko neka osoba završi na intenzivnoj zbog infarkta, moždanog udara, smetnji vida ili bolesti bubrega pa se tek onda ustanovi da ima već dugogodišnji dijabetes”, rekao je.
Dodao je kako klinika “Vuk Vrhovac” ima dugogodišnju tradiciju i zahvalan je svim svojim prethodnicima na radu i trudu. “Svaki predstojnik klinike radi na svoj način i pokušava na neki način unaprijediti skrb o osobama sa šećernom bolešću. Klinika je perjanica te medicine i prepoznata je ne samo u Europi nego i u svijetu. U svijetu postoji samo nekoliko centara poput naše klinike. Ponosan sam na našu kliniku ‘Vuk Vrhovac’ i na naše zdravstveno osoblje.
Kad bih imao potpuno otvorene ruke, zaposlio bih i kliničke nutricioniste, kao i nefrologe i pulmologe. Time bismo pacijentima pružili multifunkcionalan pristup. Ovakav model trebao bi biti u još tri, četiri grada u Hrvatskoj. Naglasak novog nacionalnog programa jest na tome da sve osobe u Hrvatskoj imaju jednaku zdravstvenu skrb kao da žive u centru grada Zagreba”, zaključio je Dario Rahelić.
Slučajno otkrio
Predsjednik Slatinske dijabetičke udruge Rajko Brajić slučajno je otkrio da ima dijabetes kada je došao obiteljskom liječniku. Dijagnosticiran mu je povišeni šećer, a drugoga je dana otišao na preventivni pregled u laboratorij i mjerio je šećer prije i poslije jela. Nakon toga je dobio terapiju.
“Sada sam već u trećoj dobi kada mi je počeo šećer varirati. Osim toga imam visok tlak, tj. hipertenziju te dva karcinoma, jedan je karcinom kostiju, a drugi karcinom prostate. Zbog toga mi se šećer ne može ustabiliti nego je uvijek od 9 do 14. Od 2011. godine traje moja borba protiv dijabetesa, a u posljednje četiri godine otkriven mi je i karcinom.
Unatoč tomu, funkcioniram dobro. U životu sam optimist, a bit će kako mora biti. Često imam upale, a vidjet ćemo kako će biti. Nadam se da će sve biti lokalizirano i da neću pasti u neku depresiju, nego da ću ostati optimist”, zaključio je Brajić.
