Povišeni krvni tlak, odnosno arterijska hipertenzija, već desetljećima je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularnu, cerebrovaskularnu i bubrežnu smrtnost, zbog čega se naziva ubojicom broj jedan, upozorio je akademik Bojan Jelaković na kongresu “Zdravstvena zaštita na otocima i ruralnim područjima“ koji je od 4. do 6. listopada održan na otoku Pagu.
Riječ je o tlaku koji izmjeren u liječničkoj ordinaciji prelazi 140/90 mmHg ili je u kućnim uvjetima viši od 135/85 mmHg. No, valja znati da povišeni krvni tlak nisu samo milimetri žive i brojke. To je samo vidljiva i mjerljiva manifestacija kompleksnog metaboličkog poremećaja koji zahvaća cijeli organizam.
Prevalencija povišenog sistoličkog tlaka nažalost je u porastu u Hrvatskoj, a zbog svoje podlosti, jer dugo ne izaziva smetnje, naziva se tihim ubojicom. Povišeni krvni tlak veći je faktor zdravstvenog rizika od pušenja, dijabetesa, pretilosti i dislipidemije, istaknuo je Jelaković te dodao da je sistolički tlak veći čimbenik rizika za koronarnu bolest od LDL kolesterola.
Pod većim su rizikom: Jedna teška bolest puno je češće kod ove krvne grupe
”Tihi ubojica”
Ustvrdio je da se danas puno više priča o opasnostima ateroskleroze, kolesterola i dislipidemiji, a manje o sistoličkom tlaku. “Kada vidite broj umrlih u milijunima, sistolički tlak prednjači kao uzrok smrti u razvijenim zemljama. Naravno i sve druge čimbenike rizika treba regulirati i to treba biti kontinuirana, trajna akcija”, poručio je.
Smatra da industrija koja ima nove lijekove za dijabetes i pretilost forsira u javnosti prisutnost tih faktora rizika dok se visoki tlak, iako ubojitiji, gura u drugi plan. “To struka ne smije dopustiti”, poručio je.
Povišeni krvni tlak javlja se kao posljedica poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (emocionalne reakcije, fizički napor, autonomni živčani sustav i endokrine žlijezde). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i tlak raste iznad normale. Najčešće je hipertenzija nepoznatog uzroka (u više od 90 posto slučajeva) i nazivamo je primarna hipertenzija. Manje od 10 posto hipertenzija nastaje kao posljedica drugih bolesti i to je sekundarna hipertenzija.
Brojni uzroci
Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Najčešće se otkrije slučajno, kada se već manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima, očima i krvnim žilama. Komplikacije hipertenzije na srcu, mozgu i bubrezima mogu dovesti do invalidnosti i trajne nesposobnosti te smrti.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije hipertenzija je vodeći čimbenik rizika za sveukupnu smrtnost. Povišeni krvni tlak odgovoran je za 13 posto smrti globalno, a slijede pušenje (devet posto), povišeni šećer u krvi (šest posto), fizička neaktivnost (šest posto) i prekomjerna tjelesna težina (pet posto).
Prema rezultatima ”Hrvatske zdravstvene ankete“ iz 2003. godine hipertenziju u Hrvatskoj ima 44,2 posto stanovništva, a u studiji ”Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj“ (EHUH) učestalost hipertenzije iznosila je 37,5 posto.
Dijetetičarka za rak otkriva: ‘Ovih devet namirnica zaobilazim u širokom luku’
Opasnost za žene
U Hrvatskoj postoje i regionalne razlike u učestalosti hipertenzije; niža je u mediteranskoj regiji, najniža je u Istri i Hrvatskom primorju (29 posto), a najviša u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (43,5 posto). Jelaković posebno ističe da žene dva puta više umiru od hipertenzije nego muškarci.
“Žene umiru pet puta više od hipertenzije nego od karcinoma dojke”, naglasio je te upozorio na nedovoljnu svjesnost o ovom velikom problemu.
U velikim epidemiološkim studijama zapaženo je da polovina svih oboljelih od hipertenzije uopće ne zna da ima povišeni tlak. Od onih koji znaju za bolest tek pola ih se liječi, no samo pola od njih liječi se dobro i liječenjem postiže normalne vrijednosti tlaka.
Mjerenja trebaju biti česta
Dijagnoza hipertenzije postavlja se ako je u tri ili više mjerenja izmjeren krvni tlak viši od 140/90 mmHg. Mjerenja krvnog tlaka potrebno je napraviti u različitim okolnostima tijekom dužeg vremenskog perioda. Ukoliko su izmjerene visoke vrijednosti krvnog tlaka, mjerenja treba ponoviti u kraćem vremenskom periodu, kako bi se dijagnoza postavila što ranije.
Simtomi koji se mogu javiti su: glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, povraćanje, anksioznost, pretjerano znojenje, bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja, drhtanje mišića, bolovi slični angini pectoris (bolovi u prsnom košu), splenomegalija, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima.
Jelaković je naveo i “sedam smrtnih grijeha hipertenzije” među kojima je na prvom mjestu – sol. Na drugom je pretilost, pa slijede tjelesna neaktivnost i pušenje te nedovoljan unos voća i povrća. Jedan od smrtnih grijeha je i nepravilno mjerenje tlaka te pacijentovo nepridržavanje propisane terapije.
Hrvatska liga za hipertenziju u proteklom je razdoblju obilazila otoke i obavljala kompletan primarni preventivni pregled otočana – rezultati su pokazali da je prevalencija hipertenzije veća na otocima nego na kopnu. Jelaković tumači da je to možda zbog većeg udjela starijeg stanovništva na otocima, a možda i zbog manje dostupnosti zdravstvene zaštite.
