Povodom Hrvatskog dana moždanog udara, koji se obilježava 21. lipnja, donosimo priču Antonije Jurković (36) iz Samobora koja je prije tri godine preživjela napad ove teške bolesti.
‘Moždani udar zadesio me dok sam u kuhinji ispijala bezkofeinsku kavu i dogovarala termin za krstitke. Glavobolju tog dana pripisala sam začepljenim sinusima. U samom trenutku moždanog udara začula sam šum, šuštanje u glavi… bila je to ruptura aneurizme. Krenula sam ustati da suprugu kažem kako se nešto čudno događa, ali dalje od stola nisam mogla’, priča nam sugovornica koja je u tom trenutku izgubila svijest i srušila se.
‘Suprug je odmah pozvao Hitnu pomoć. Stariji sin je dotrčao i u strahu ispitivao: “Mama što ti je?” A ja sam odgovarala: “Ne znam.” Nisam ni slutila da je to moždani udar. Bila sam svjesna panike oko sebe, ali potpuno bespomoćna. Uslijedila je mučnina uz povraćanje’, prisjeća se. Djelatnici Hitne medicinske pomoći došli su kroz desetak minuta.
@zagrebinfo Koja je vaša tajna rješavanja stresa? #zagrebinfo #zagreb #posao #stres #stress #job #relax #anketa ♬ original sound – zagreb.info
Dramatični sati
‘Vožnja do bolnice bila je prava drama uz zvuk sirene, mjerenje tlaka, saturacije kisika, glukoze u krvi i postavljanja pitanja. Neka su dolazila od doktorice koja je pokušavala izvući što više informacija – jesam li se udarila prilikom pada, boli li me što…, a neka su odjekivala mojim mislima: Je li ovo kraj? Što se događa? Zašto me toliko tresu?…’, opisuje Antonija trenutke kojih će se zauvijek sjećati.
U bolnici je, nakon tjedan dana, pretrpjela drugi moždani udar, rerupturu aneurizme mozga. Tijek liječenja se zakomplicirao pa su ju sedirali, operirali, intubirali, mehanički ventilirali…
‘U bolnici sam provela 42 dana, zatim su me premjestili u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice gdje sam boravila dva mjeseca. Kako bi mogla biti sa svojom obitelji odlučila sam prekinuti rehabilitaciju u Toplicama i nastaviti u Poliklinici Sveta Nedelja.
Rehabilitacijom sam u potpunosti izliječila lijevostranu hemiparezu (znatna oslabljenost lijeve strane tijela). Ostala je lijevostrana homonimna hemianopsija, ispad lijeve polovice vidnog polja, tj. ne vidim ništa od sredine nalijevo na oba oka. Za to ne postoji rehabilitacija’, priča nam o svojem stanju.
Podizanje svijesti
Hrvatski dan moždanog udara obilježava se s ciljem podizanja svijesti o jednom od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj te s ciljem edukacije o prevenciji bolesti kroz pravovremeno prepoznavanje rizičnih faktora.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Izraženi simptomi
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada. To su iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela; iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora; iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida; iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice; iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA). Čimbenici na koje ne možemo utjecati su životna dob, spol i obiteljska sklonost.
Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući važnih preporuka. Tako prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija; budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte; održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća: ograničite konzumaciju alkohola; nemojte pušiti; naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
