Nutricionistica nam je razbila ‘mitove’ o hrani, ali i otkrila savršen i jeftin meni za svaki dan

Karmen Matković Melki, nutricionistkinja, u serijalu 'Održivi vibe'

U rubrici “Održivi vibe” donosimo intervju s Karmen Matković Melki, nutricionisticom, koja nam otkriva razne tajne prehrane i koje namirnice bi bilo poželjno “izbjegavati”.

U današnjem dinamičnom svijetu, gdje su brza hrana i hektičan način života postali norma, često zanemarujemo važnost pravilne prehrane i njezinu ulogu u očuvanju našeg zdravlja. Nutricionizam, znanost koja proučava način na koji hrana utječe na naše tijelo, postaje ključna tema razgovora i istraživanja. Svi mi želimo živjeti dug i zdrav život, a put do tog cilja često počinje kroz naš tanjur.

Zdrava prehrana je način života

Zdrava prehrana nije samo o pukom unošenju hrane u naše tijelo. To je način života koji nas osnažuje, pruža energiju i pomaže u očuvanju optimalnog zdravlja. Ona nije ograničena na mršavljenje ili izbjegavanje određenih namirnica, već predstavlja kompleksnu ravnotežu između hranjivih tvari koje unosimo, naših tjelesnih potreba i individualnih karakteristika.

Ukusan i zdrav: Pripremite namaz od mrkve pun vlakana

Hrvati kao najdeblja nacija

Hrvatska se, inače, nalazi u samome europskom vrhu kada govorimo o prekomjernoj tjelesnoj masi. Prema posljednjim podacima, dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, s time da su debljini najizloženiji muškarci starije dobi i niže razine obrazovanja. Nutricionistica Karmen Matković Melki objasnila nam je postoji li način da se to spriječi.


“Naša populacija pripada samom europskom vrhu, ali i dalje nismo u rangu američke populacije koja pokazuje visoke stupnjeve pretilosti i kod nas je tu situacija bolja. No, to ne znači da nam putanja prema brojkama ide upravo ka tome da ćemo uskoro imati velike brojke pretilih ljudi.

Ono što je sigurno je da se više moramo fokusirati na djecu. Bitno je naglasiti da su nam i djeca sve deblja i da je upravo to populacija na koju možemo najviše djelovati. Za odrasle tu postoje liječnici i nutricionisti koji im mogu pomoći, samo je potrebno da zatraže pomoć”, otkriva nam Matković Melki.

Napunit će vas energijom: Uživajte u bogatom varivu s kobasicama

Jesu li ugljikohidrati zapravo loši?

U posljednje vrijeme se razvija i sve više “mitova” o hrani poput toga da ugljikohidrati ne debljaju koliko smo možda mislili ili da masti ipak nisu toliko loše, a evo što o tome kaže nutricionistkica Melki.

“Svaka godina nosi sa sobom neku nova informaciju koja se onda širi sistemom gluhih telefona u javnost i završava na nekim pukim i šturim informacijama. Masti su loše, ugljikohidrati su loši, sada je nešto treće opasno… Jako se hrana stavlja na stup srama u određenom kontekstu.

To nije tako, problem je što se izoliraju informacije iz znanstvenih istraživanja. Dolazi i do novih saznanja i novih hipoteza za neke teme, ali nešto što se ne radi je da se izoliraju pojedini makronutrijenti kao dobri ili loši.

Ugljikohidrati, čokolada

Htjela bih naglasiti da ugljikohidrati i proteini imaju jednaku kaloričnu vrijednost (4 kalorije po gramu). To je fundament, što bi značilo – ovisno o tome koliko jedemo hranu i u kojim kombinacijama, dobijemo neku matematičku računicu na kraju dana. Pojela sam toliko i toliko kilokalorija i unijela u svoj organizam. Važno je i koliko potrošimo kroz dan, ali izoliranje pojedinih namirnica nas neće dovesti nikada”, objašnjava nam.

Otkrila nam je i što napraviti u situaciji kada navečer želimo posegnuti za čokoladom ili vrećicom čipsa.

“Takva želja za hranom je emocionalna jer mi sebe nakon napornog dana želimo doslovno nagraditi. I nije loše ponekada si omogućiti konzumaciju takve hrane, ali je problem kada se to ponavlja iz dana u dan i kada primjećujete da ne možete više bez toga. To je alarm da se prehrana mora organizirati na drugačiji način.”

Dašak egzotike na vašem stolu: Evo kako pripremiti vlastitu poke zdjelicu

Savršen meni za svaki dan

Nutricionistkinja Matković Melki otkrila nam je i koji bio bio neki idealan meni koji nije nužno preskup.

Doručak:

1. dva kuhana jaja (začini: sol i papar), punozrnati kruh i eventualno dodati kisele krastavce

2. zobena kaša s jogurtom i sezonskim voćem

Ručak:

povrtno ili povrtno-mesno varivo (npr. piletina u kombinaciji s cvjetačom ili brokulom)

Večera:

inćuni ili srdela u konzervi sa sezonskim povrćem, a može se dodati i krumpir-salata

Je li dobro jesti kilograme i kilograme mandarina na dnevnoj bazi, kako napraviti kvalitetan doručak i treba li izbjegavati neke namirnice – pogledajte u našem intervjuu!