Kada pomislimo na demenciju, prve dvije stvari koje nam padnu napamet su zaboravljivost i gubitak pamćenja. No jeste li znali da postoje druga rana upozorenja da voljena osoba boluje od razorne bolesti koja pogađa otprilike jednu od 11 osoba starijih od 65 godina? Unatoč tome što pogađa tolike obitelji, mnogi zapravo ne znaju kako demencija utječe na ljude.
Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba koje boluju od demencije, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 47.5 milijuna ljudi diljem svijeta ima neki oblik ove bolesti. Nažalost, prognoze za budućnost nisu nimalo optimistične i procjenjuje se bi te brojke, do 2050. godine, mogle narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu, piše HZJZ.
Demencija je jedan od glavnih uzroka invalidnosti među starijim osobama diljem svijeta koja se prvenstveno ogleda u gubitku pamćenja, a kasnije se nastavlja i psihičkim i fizičkim propadanjem te nepokretnosti i potpunoj funkcionalnoj onesposobljenosti osobe te njenoj ovisnosti o tuđoj njezi i pomoći, navodi HZJZ.
‘Ne može se znati koliko će demencija brzo napredovati’
Demencija je krovni pojam za niz neuroloških stanja koja utječu na mozak, od kojih je najčešća Alzheimerova bolest. Doktor Henk Swanepoel, neuropsiholog, objašnjava kako demencija utječe na mozak i simptome koji mogu ukazivati na bolest.
“S vremenom se živčane stanice uništavaju, što dovodi do oštećenje mozga. To rezultira značajnim pogoršanjem kognitivnih funkcija koje se ne javljaju kao posljedica uobičajenog procesa starenja”, objašnjava doktor Swanepoel te dodaje kako se ne može znati koliko će demencija brzo napredovati kod pojedinih osoba, piše The Sun.
“Simptomi Alzheimerove bolesti obično se prvi put javljuju oko šezdesetih godina ili kasnije, ali se mogu razviti i prije 65. godine, što se smatra ranim početkom Alzheimerove bolesti. Ne postoji način da budemo sigurni koliko će brzo demencija napredovati”, kaže liječnik. Osim ona dva ranije spomenuta klasična simptoma koja povezujemo s demencijom, ovo je osam manje poznatih ranih znakova na koje treba obratiti pozornost.
Promjene u ponašanju
Jedan od njih uključuje emocionalne izljeve. Naime, nove osobine i karakteristike poput povlačenja ili tjeskobe mogu biti rani pokazatelji demencije, a s vremenom se može razviti i potencijalna agresija. “Možda ćete primijetiti povećanu uznemirenost, agresiju u obliku vike ili vrištanja, verbalno zlostavljanje, a ponekad čak i fizičko zlostavljanje”, pojašnjava farmaceut Abbas Kanani.
Također, ponekad se kod demencije mogu pojaviti i znakovi koji uključuju različite promjene u ponašanju, uključujući gubitak empatije i smisla za humor ili pak pojavu ljutnje.
Nadalje, još jedan simptom koji može ukazivati na demenciju su takozvane “igre okrivljavanja”, a takvo ponašanje podrazumijeva optuživanje voljenih osoba, primjerice partnera, na pomalo neuobičajen način. “Pacijenti su često paranoični, na primjer vjeruju da ih netko krade ili da im je supružnik nevjeran”, kaže doktor Henk. To se može proširiti i na druge rođake ili situacije, na primjer okrivljavanje unuka da su nešto slomili i slično.
Osobe s demencijom postaju nestabilniji, češće se spotiču
“Oboljeli također mogu doživjeti iluzije, imati neobična uvjerenja koja nisu utemeljena na stvarnosti – ili halucinacije, odnosno čuti i/ili vidjeti stvari koje ne postoje”, kaže Abbas.
Stariji ljudi ponekad mogu biti i pomalo nespretni, ali spoticanja, koja uključuju poskliznuća ili padove, mogu biti pokazatelji da osoba pati od demencije. Abbas objašnjava da demencija utječe na sposobnost mozga za percepciju prostora i dubine.
“Nekome s demencijom može biti teško prepoznati predmete ili krivo protumačiti vizualne informacije. Mogu postati nestabilni i imati problema s koordinacijom jer motoričke vještine poput sjedenja, stajanja i hodanja počnu opadati”, kaže Abbas i dodaje kako se sposobnost osobe da brzo reagira tijekom pada također smanjuje.
Ovo piće izbjegavate u širokom luku: Ubrzava proces starenja i doprinosi taloženju opasnih masti
Teže prate razgovore i lošije kontroliraju financije
Nadalje, istraživanja su pokazala da novčani problemi mogu biti jedan od prvih znakova demencije. Složenije zadatke kao što je ‘balansiranje stanja’ na bankovnom računu postaje sve teže, čak i ako je dnevna potrošnja pod kontrolom. To može biti zato što simbole, uključujući brojeve, dementnim osobama postaje s vremenom sve teže prepoznati.
Primjerice, ako se promatraju kreditne aktivnosti osobe, to se može ogledati u propuštenim plaćanjima rata kredita, a osobe s demencijom također mogu imati i lošu prosudbu kada ‘barataju’ novcem.
Još jedan od simptoma demencije se može ogledati u činjenici da osoba teže prati raspravu i ne može pronaći prave riječi. Takvo stanje onda ćesto može biti popraćeno i frustracijom.
Najčešća zloćudna bolest današnjice: Velika je prijetnja Hrvatima, a o njoj se nedovoljno govori
‘Orijenacija prema okolini postaje ugrožena’
Osobe s demencijom također mogu stalno postavljati isto pitanje i zaboraviti novonaučene informacije, ponašajući se kao da ih prvi put čuju. “Poznato je da kod Alzheimerove bolesti bolest napada hipokampus, područje u mozgu gdje se pohranjuju nova sjećanja. Stoga osoba neće moći zadržati tok misli”, kaže doktor Henk.
Osjećaj nelagode također može biti jedan od znakova koji upućuju na demenciju. Konkretno, osoba može izgledati izgubljeno, ne zna što se događa ili joj je nelagodno, to bi mogao biti simptom demencije.
“Kako se moždane stanice progresivno oštećuju i pamćenje opada, orijentacija prema okolini postaje ugrožena. Osoba bi mogla vjerovati da je još uvijek na nekom zemljopisnom području, iako nije, ili da je u vezi koja više ne postoji”, objašnjava doktor Henk.
Kornelije je osjećao ‘žarenje’ po tijelu, liječnici su bili zbunjeni: Uslijedila je teška dijagnoza
Češće drijemanje i duži period sna
Osobama s demencijom može biti potrebno više vremena za san ili drijemanje. Naime, kako se demencija razvija, mozak mora raditi više, što može dovesti do toga da je osobi potrebno više vremena za spavanje.
“Pamćenje imena, razgovora i mjesta iziskuje dodatni mentalni napor i to može uzrokovati umor mozga i, kao rezultat toga, ljudi s demencijom imaju tendenciju više se odmarati”.
Osim toga, loš noćni san, uzrokovan demencijom, može učiniti nekoga iscrpljenim pa je osobi potreban i san preko dana. “Vjerojatnije je da će se osobe s demencijom manje baviti stimulativnim aktivnostima i to im može izazvati dosadu i povećati razinu pospanosti”, kaže Abbas.
Propuštanje održavanja higijene
Nadalje, pojava ‘loših navika’ može biti potencijalni pokazatelj demencije. To se može ogledati u činjenici da voljena osoba možda obraća manje pozornosti na njegu i ne miriše čisto kao inače. Nadalje, mogu početi zanemarivati pranje zuba, a da vi to i ne primijetite, što onda dovodi do lošeg zadaha, a možda i zubobolje.
Neka istraživanja pokazuju da je specifična vrsta bakterije koja se nalazi u ustima, porphyromonas gingivalis, povezana s pacijentima koji boluju od Alzheimerove bolesti, kao i od reumatoidnog artritisa.
Doktor Smita Mehra, stomatolog objašnjava važnost prevencije. “Prevencija je ključna kada se radi o smanjenju mogućnosti rasta bakterije porphyromonas gingivalis u usnoj šupljini”, kaže i dodaje kako bi pacijenti trebali redovito obavljati stomatološke preglede.
