Možda niste toga svjesni, ali postoje neke naše svakodnevne navike koje su nama normalne, a druge ljude dovode do ludila. Neke od njih mogu vam i zadati neugodnosti na poslu. Naime, ako se često žalite zbog stresa na poslu i toga koliko naporno radite, to može biti dosta odbojno vašim kolegama.
Možda mislite da se povezujete s kolegama zbog svog zahtjevnog posla, ali ako se neprestano hvalite koliko vam je posao težak, prema istraživačima menadžmenta, “hvalite se pod stresom”. A to bi moglo naštetiti vašem profesionalnom ugledu.
U nedavnoj studiji objavljenoj u Personnel Psychology, Jessica Rodell, istraživačica s Poslovnog koledža Terry Sveučilišta u Georgiji, zajedno sa svojim kolegama, otkrila je da ljude koji se hvale time što su pod stresom na poslu njihovi kolege smatraju manje kompetentnima i simpatičnima.
@zagrebinfo Vruće igre u uredima 🔥 #zagrebinfo #zagreb #posao #veze #job #relationship #work #anketa ♬ original sound – zagreb.info
Ne funkcionira
“Želimo da nas drugi ljudi vole i misle da smo pametni. Ali ako to kažemo izravno, onda nekako znamo da to neće uspjeti,” rekao je Rodell za HuffPost, dodajući da hvalisanje pod stresom može biti neizravan pokušaj priopćavanja da ste vrijedan marljiv radnik, “ali ne funkcionira.”
Ako radite dovoljno dugo, susrest ćete se s hvalisavcem koji vas želi impresionirati svojim izazovnim, teškim poslom ― ili biste sami mogli biti taj hvalisavac koji priča kako mu je raditi pod stresom.
“Veliki razlog zašto se hvalisanje zbog stresa često događa je to što još uvijek živimo u društvu koje veliča zaposlenost”, rekla je Shannon Garcia, psihoterapeutkinja u State of Wellness Counseling sa sjedištem u Illinoisu i Wisconsinu. “Ako se na poslu trudimo maksimalno i dalje, želimo da ljudi znaju za to.”
Stres, stres…
U eksperimentalnom dijelu Rodellove studije, 360 sudionika zamoljeno je da pročitaju različite scenarije o izmišljenom kolegi koji se upravo vratio s radnog sastanka, a jedan od scenarija bio je o hvalisavcu pod stresom. Ovaj se suradnik požalio da je konferencija “samo još jedna stvar u mom punom tanjuru. I već sam bio pod maksimalnim stresom… nemate pojma pod kakvim sam stresom.”
Sudionici su tog kolegu ocijenili kao značajno manje srdačnog i kompetentnog od drugog zaposlenika koji je jednostavno rekao da je “dobro”, ali i stresno, ili onog koji je rekao kako je konferencija bila sjajna.
“Iako netko može pomisliti, ‘Oh, ovo govori da imam puno odgovornosti i zahtjeva na poslu’, ono što netko drugi vidi uz hvalisanje stresom je: ‘Nisi dovoljno dobar da bi držao korak sa svojim poslom, ‘, rekao je Rodell.
@zagrebinfo Koja je vaša tajna rješavanja stresa? #zagrebinfo #zagreb #posao #stres #stress #job #relax #anketa ♬ original sound – zagreb.info
Nepotrebno hvalisanje
“A otvoreno, eksplicitno izravno govorenje o tome kao da je to znak časti dio je koji umanjuje dopadljivost. Cijenimo poniznost i povezanost s drugima, a to hvalisanje čini da manje volimo ljude”, dodala je.
Ovakvo ponašanje ima potencijal za dugoročne negativne posljedice; sudionici eksperimenta rekli su da je manja vjerojatnost da će dati sve od sebe da pomognu hvalisati se, na primjer, stresnoj osobi.
“Oni vam neće ponuditi pomoć s projektom niti će s nekim drugim pohvalno govoriti o vama”, rekao je Rodell.
Zagrepčani opleli po stresnom životu političara: ‘Sigurno je zbog stresa Sabor prazan, a plaća ide’
Što učiniti?
Zaključak studije nije da nikada ne možete priznati da se osjećate pod stresom na poslu, već da morate voditi računa o tome kako to izražavate. Psihologinja Lauren Appio rekla je da bi hvalisanje pod stresom moglo biti način na koji ljudi neizravno komuniciraju svoje potrebe “i nadaju se da će ih netko drugi primijetiti bez potrebe da rade tešku ili neugodnu stvar da govore transparentnije”.
Ali ljudi se često “ljute” na neizravnu komunikaciju i mogu postati “iživcirani što nećete jednostavno izaći s tim”, primijetio je Appio. Dakle, umjesto pasivno-agresivnog hvalisanja stresom, predložila je da pokušate izravno prenijeti svoje iskustvo s: “Preopterećena sam i stvarno moram prilagoditi svoje radno opterećenje” ili “Stvarno sam ponosna što sam izabrana za ovaj veliki projekt!”
I zapamtite da ako ste vi pod stresom, vjerojatno su i vaši suradnici. Stoga ih ne zaboravite pitati kako su. To je ključna razlika između seanse isušivanja i suosjećajnog dvosmjernog razgovora s kolegom.”Izjave poput: ‘Danas je puno, posla zar ne?’ ili ‘Bio je težak tjedan’ oba su načina da se skrene pažnja na to da možda i oni osjećaju pritisak posla”, rekao je Garcia. “Priznavanje napora i izazova suradnika pokazuje da prepoznajete da svatko ima svoj teret.” Ako radite s hvaliscem stresa, morate biti oprezni u zaštiti svoje energije jer hvalisanje stresom ima “efekt zaraze” na radnim mjestima, rekao je Rodell.
@zagrebinfo Zabranjeno zadovoljstvo koje svi imamo 🤭💫 #zagrebinfo #guiltypleasure #secret #tajna #tiktok #viraltiktok #fy #fyp #anketa #voxpopuli ♬ original sound – zagreb.info
Drugi eksperiment
U drugom eksperimentu za Rodellovu studiju, 187 parova zaposlenika ispitivano je tjednima o stresu međusobnog rada. Zaposlenici koji su blisko surađivali s kolegama koji se hvale stresom prijavili su više razine osobnog stresa i izgaranja.
“Što ste više s nekim tko se hvali stresom, to ćete se više osjećati pod stresom”, rekao je Rodell, dodajući da u najgorim slučajevima to može stvoriti radno mjesto u kojem postaji očekivanje da ćete biti pod stresom i cijeniti taj stres. Na taj način, hvalisanje pod stresom ima veći utjecaj od jednog nezadovoljnog suradnika — može početi obarati i spuštati energiju cijelog tima.
Većina ljudi ni ne zna da boluje, aktivira ju stres: Bolest se može pojaviti u bilo kojoj dobi
“Ako ste već pod stresom i vaš kolega s posla počne pričati o svom stresu, možda nemate emocionalni kapacitet to čuti. Tako da se možete osjećati frustriranim i ogorčenim prema onome tko se hvali stresom jer je dodao još više vašem emocionalnom tanjuru,” rekao je Appio.
Dakle, za dobrobit vaše vlastite dobrobiti, važno je otići ili preusmjeriti razgovor natrag na posao ako se vaši razgovori s kolegama stalno pretvaraju u sesije hvalisanja stresa.
“Ovo pokazuje da mi internaliziramo stres, a da [toga nismo ni svjesni”, rekla je Rodell o svojoj studiji. “I stoga trebamo paziti da se pretjerano ne prepustimo hvalisavcu stresa, jer ćemo s vremenom preuzeti dio tog stresa.”
